Gračanica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Gračanica. Za druga značenja, pogledajte Gračanica (čvor).
Koordinate: 44°42′29″N 18°18′37″E / 44.708077°N 18.310267°E / 44.708077; 18.310267
Gračanica
Općina i naselje
Panorama Gračanice
Panorama Gračanice
Grb Gračanice.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Gračanica
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski
Općina Gračanica
Koordinate 44°42′29″N 18°18′37″E / 44.708077°N 18.310267°E / 44.708077; 18.310267
Površina
 - Naselje 19.36 km2
 - Općina 216 km2
Stanovništvo
 - Naselje 13.400 (2013)
 - Općina 48.395 (2013)
Gustoća
 - Naselje 692.15 /km2 
 - Općina 224.05 /km2 
Gradonačelnik Nusret Helić[1] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 320
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj 120154[2]
Matični broj općine 11479
Gračanica u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Gračanica

Gračanica je naselje i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, te je jedna od 13 općina u Tuzlanskom kantonu. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Bosansko Petrovo Selo i Doboj Istok. Općina je do rata 1992-1995 pokrivala površinu od 387 km2, da bi joj nakon Daytonskog sporazuma pripala teritorija od 216 km2.

Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55.144 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.

Historija

Sahat kula u Gračanici
Šarena džamija u Gračanici

Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.

Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe)Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604 godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd., te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. vijeka, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.

U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.

Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je uglavnom izbjegla veća stradanja, uprkos blizini četničkih uporišta na Ozrenu i Trebavi, zahvaljujući dobroj organizaciji odbrane (kroz Domobransku dobrovoljačku bojnu, tzv. legiju). Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj Gračanlija odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1941. godine. Tokom pola vijeka socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova "srpska općina" Petrovo. U proljeće 1992., nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995., izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. - 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. Tokom čitavog perioda agresije na BiH, Gračanica se stalno nalazila na meti agresorske teške artiljerije, pri čemu je, pored ogromne materijalne štete, život izgubio i velik broj civila.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gračanica

Sastav stanovništva – općina Gračanica
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 48 395 (100,0%) 59 134 (100,0%) 54 311 (100,0%) 46 950 (100,0%)
Bošnjaci 1 42 599 (72,04%) 1 38 189 (70,32%) 1 33 135 (70,58%)
Srbi 13 558 (22,93%) 13 226 (24,35%) 13 135 (27,98%)
Jugoslaveni 1 530 (2,587%) 2 359 (4,344%) 184 (0,392%)
Ostali 1 315 (2,224%) 288 (0,530%) 219 (0,466%)
Hrvati 132 (0,223%) 135 (0,249%) 199 (0,424%)
Crnogorci 50 (0,092%) 45 (0,096%)
Romi 24 (0,044%) 1 (0,002%)
Albanci 20 (0,037%) 10 (0,021%)
Makedonci 13 (0,024%) 9 (0,019%)
Slovenci 5 (0,009%) 7 (0,015%)
Mađari 2 (0,004%) 6 (0,013%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gračanica

Sastav stanovništva – naselje Gračanica
2013.[7] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 13 400 (100,0%) 12 712 (100,0%) 12 103 (100,0%) 9 477 (100,0%)
Bošnjaci 1 10 282 (80,88%) 1 9 604 (79,35%) 1 8 225 (86,79%)
Srbi 1 169 (9,196%) 1 000 (8,262%) 934 (9,855%)
Jugoslaveni 900 (7,080%) 1 284 (10,61%) 98 (1,034%)
Ostali 314 (2,470%) 104 (0,859%) 71 (0,749%)
Hrvati 47 (0,370%) 67 (0,554%) 99 (1,045%)
Crnogorci 31 (0,256%) 34 (0,359%)
Makedonci 6 (0,050%) 6 (0,063%)
Albanci 5 (0,041%) 7 (0,074%)
Slovenci 1 (0,008%) 2 (0,021%)
Mađari 1 (0,008%) 1 (0,011%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Gračanica)". izbori.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  3. ^ "Općina Gračanica". nasbih.com. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)". fzs.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  7. ^ "Naselje Gračanica". nasbih.com. Pristupljeno 22. 1. 2016. 

Vanjski linkovi