Gračanica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Gračanica (čvor).
Koordinate: 44°42′29.1″N 18°18′37.0″E / 44.708083°N 18.310278°E / 44.708083; 18.310278
Gračanica
Općina i naselje
Panorama Gračanice
Panorama Gračanice
Grb Gračanice.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Gračanica
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski
Općina Gračanica
Koordinate 44°42′29.1″N 18°18′37.0″E / 44.708083°N 18.310278°E / 44.708083; 18.310278
Površina
 - Naselje 19.36 km2
 - Općina 216 km2
Stanovništvo
 - Naselje 13.400 (2013)
 - Općina 48.395 (2013)
Gustoća
 - Naselje 692.15 /km2 
 - Općina 224.05 /km2 
Gradonačelnik Nusret Helić[1] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 320
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj 120154[2]
Matični broj općine 11479
Gračanica u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Gračanica

Gračanica je naselje i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, te je jedna od 13 općina u Tuzlanskom kantonu. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Bosansko Petrovo Selo i Doboj Istok. Općina je do rata 19921995 pokrivala površinu od 387 km2, da bi joj nakon Dejtonskog sporazuma pripala teritorija od 216 km2.

Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55.144 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.

Historija

Sahat kula u Gračanici
Šarena džamija u Gračanici

Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.

Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe)Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604 godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd., te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. vijeka, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.

U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.

Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je uglavnom izbjegla veća stradanja, uprkos blizini četničkih uporišta na Ozrenu i Trebavi, zahvaljujući dobroj organizaciji odbrane (kroz Domobransku dobrovoljačku bojnu, tzv. legiju). Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj Gračanlija odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1941. godine. Tokom pola vijeka socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova "srpska općina" Petrovo. U proljeće 1992., nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995., izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. - 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. Tokom čitavog perioda agresije na BiH, Gračanica se stalno nalazila na meti agresorske teške artiljerije, pri čemu je, pored ogromne materijalne štete, život izgubio i velik broj civila.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gračanica

Sastav stanovništva – općina Gračanica
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 45 220 (100,0%) 59 134 (100,0%) 54 311 (100,0%) 46 950 (100,0%)
Bošnjaci 43 857 (96,99%) 1 42 599 (72,04%) 1 38 189 (70,32%) 1 33 135 (70,58%)
Ostali 1 134 (2,508%) 1 315 (2,224%) 288 (0,530%) 219 (0,466%)
Srbi 157 (0,347%) 13 558 (22,93%) 13 226 (24,35%) 13 135 (27,98%)
Hrvati 72 (0,159%) 132 (0,223%) 135 (0,249%) 199 (0,424%)
Jugoslaveni 1 530 (2,587%) 2 359 (4,344%) 184 (0,392%)
Crnogorci 50 (0,092%) 45 (0,096%)
Romi 24 (0,044%) 1 (0,002%)
Albanci 20 (0,037%) 10 (0,021%)
Makedonci 13 (0,024%) 9 (0,019%)
Slovenci 5 (0,009%) 7 (0,015%)
Mađari 2 (0,004%) 6 (0,013%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gračanica

Sastav stanovništva – naselje Gračanica
2013.[7] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 13 400 (100,0%) 12 712 (100,0%) 12 103 (100,0%) 9 477 (100,0%)
Bošnjaci 1 10 282 (80,88%) 1 9 604 (79,35%) 1 8 225 (86,79%)
Srbi 1 169 (9,196%) 1 000 (8,262%) 934 (9,855%)
Jugoslaveni 900 (7,080%) 1 284 (10,61%) 98 (1,034%)
Ostali 314 (2,470%) 104 (0,859%) 71 (0,749%)
Hrvati 47 (0,370%) 67 (0,554%) 99 (1,045%)
Crnogorci 31 (0,256%) 34 (0,359%)
Makedonci 6 (0,050%) 6 (0,063%)
Albanci 5 (0,041%) 7 (0,074%)
Slovenci 1 (0,008%) 2 (0,021%)
Mađari 1 (0,008%) 1 (0,011%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gračanica". izbori.ba. Pristupljeno 15. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  3. ^ "Općina Gračanica". nasbih.com. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)". fzs.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  7. ^ "Naselje Gračanica". nasbih.com. Pristupljeno 22. 1. 2016. 

Vanjski linkovi