Vlasenica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°11′02″N 18°56′45″E / 44.183885°N 18.945943°E / 44.183885; 18.945943
Vlasenica
Općina i naselje
Panorama Vlasenice
Panorama Vlasenice
Vlasenica.grb.png
Grb
Službeni naziv: Općina Vlasenica
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Koordinate 44°11′02″N 18°56′45″E / 44.183885°N 18.945943°E / 44.183885; 18.945943
Površina
 - Naselje 13.5 km2
 - Općina 225.32 km2
Stanovništvo
 - Naselje 7.228 (2013)
 - Općina 12.349 (2013)
Gustoća
 - Naselje 535.41 /km2 
 - Općina 54.81 /km2 
Gradonačelnik Dragoslav Todorović[1] (SDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75440
Pozivni broj (+387) 56
Matični broj 205176[2]
Matični broj općine 20095
Vlasenica u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Vlasenica
Naseljena mjesta općine Vlasenica, popis 1991.

Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Historija

Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U poznatom pogonu i iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmera.

Posljednji ratni događaji, genocid 1992-1995 i agresija na BiH ostavio je dubok trag na ovaj grad. U Vlasenici je protjerano 98 % Bošnjaka, dok je 10 % poubijano, i 6 % pritvoreno u koncentracioni logor "Sušica", nestali su odvedeni na Debelo brdo, i Batkoviće odakle se nikad nisu vratili.[potreban citat] Od tada se ekonomija grada nikad nije popravila, mada se kultura kao i stari građani Vlasenice polahko vraćaju.

Geografija

Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje sa ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.

Geografski položaj

Šekovići Šekovići Zvornik
Kakanj Susjedne općine Zvornik
Bratunac
Milići
Han-Pijesak Han-Pijesak, Milići Milići

Mjesna zajednica

Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.[3]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica

Sastav stanovništva – općina Vlasenica
2013.[4] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 12 349 (100,0%) 17 761 (100,0%) 30 498 (100,0%) 26 623 (100,0%)
Bošnjaci 1 10 897 (61,35%) 1 15 337 (50,29%) 1 12 881 (48,38%)
Srbi 6 311 (35,53%) 13 531 (44,37%) 13 431 (50,45%)
Jugoslaveni 272 (1,531%) 978 (3,207%) 17 (0,064%)
Ostali 249 (1,402%) 131 (0,430%) 151 (0,567%)
Hrvati 32 (0,180%) 44 (0,144%) 42 (0,158%)
Romi 352 (1,154%) 53 (0,199%)
Crnogorci 81 (0,266%) 28 (0,105%)
Albanci 33 (0,108%) 14 (0,053%)
Mađari 5 (0,016%) 1 (0,004%)
Slovenci 4 (0,013%) 3 (0,011%)
Makedonci 2 (0,007%) 2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Vlasenica

Sastav stanovništva – naselje Vlasenica
2013.[8] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 7 228 (100,0%) 7 909 (100,0%) 6 000 (100,0%) 3 976 (100,0%)
Bošnjaci 1 4 800 (60,69%) 1 3 435 (57,25%) 1 2 774 (69,77%)
Srbi 2 743 (34,68%) 1 793 (29,88%) 1 124 (28,27%)
Jugoslaveni 242 (3,060%) 578 (9,633%) 5 (0,126%)
Ostali 98 (1,239%) 22 (0,367%) 25 (0,629%)
Hrvati 26 (0,329%) 18 (0,300%) 12 (0,302%)
Romi 98 (1,633%) 25 (0,629%)
Crnogorci 28 (0,467%) 7 (0,176%)
Albanci 22 (0,367%) 3 (0,075%)
Mađari 3 (0,050%)
Slovenci 2 (0,033%)
Makedonci 1 (0,017%) 1 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.

Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo „Jadar“. Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD „Lipljen“ sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Vlasenica)". izbori.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016. 
  3. ^ "Mjesne zajednice općine Vlasenica". opstina-vlasenica.org. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  4. ^ "Općina Vlasenica". nasbih.com. Pristupljeno 4. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122/3/4)". fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016. 
  8. ^ "Naselje Vlasenica". nasbih.com. Pristupljeno 4. 1. 2016. 

Vanjski linkovi