Han-Pijesak
Han-Pijesak | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Han-Pijesak | |
 Općina Han-Pijesak u Bosni i Hercegovini | |
  Han-Pijesak | |
 Interaktivna karta Han-Pijesak | |
| Koordinate: 44°05′N 18°57′E / 44.083°N 18.950°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Slobodan Đurić[1] (SDS) |
| Površina | |
| • Općina | 315,77 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 7,73 km2 |
| Nadmorska visina | 800 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 3.530 |
| • Općina (gustoća) | 11,18 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.820 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 235,45 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 360 |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
| Veb-sajt | hanpijesak |
Han-Pijesak je naseljeno mjesto i općina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na razvođu rijeka Stupčanice i Žepe.
Historija
Na starom karavanskom putu od Sarajeva koji je vodio preko Romanije bilo je na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje.
Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku pominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazio na raskrsnici puta koji ga je povezivao sa Srebrenicom i dolinom Drine, drugi kraj ove raskrsnice vodio je ka Vlasenici i Zvorniku, a treći je vodio prema Sokocu, i preko Romanije ka Sarajevu. Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Osmanlija, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled.
Prema vjerovanju Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana, da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvatalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austro-Ugarske izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i drum duž starog karavankog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog Svjetskog rata ovdje takoreći nije ni bilo naselja sem hana i nekoliko šumskih baraka na raskrsnici puta Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orjentisana ka okolnim naseljima gradskog tipa.
Rat u Bosni i Hercegovini
Han Pijesak je, zbog ranije razvijene vojne infrastrukture i svog položaja na prostoru Romanije i istočne Bosne, imao izrazit strateški značaj za vojne i političke strukture Republike Srpske.[2][3][4] Han Pijesak je i prije izbijanja rata bio izrazito militarizirano mjesto, s kasarnom u kojoj je bilo oko 1.500 vojnika te s obližnjim vojnim skladištem Žepa.[2]
Takva vojna infrastruktura učinila je Han Pijesak važnim osloncem u ranoj fazi rata, posebno za kontrolu komunikacija prema Vlasenici, Sokolcu, Rogatici i pravcu prema srednjoj Bosni.[5]
Presude i prilozi ICTY-ja navode da je Glavni štab Vojske Republike Srpske bio smješten u Han Pijesku, a da je komandno mjesto imalo i kodni naziv Panorama.[4][6] U presudi u predmetu Krstić navedeno je i da je Drinski korpus u početku imao štab u Han Pijesku, prije kasnijeg premještanja u Vlasenicu.[3]
U jednoj studiji istaknuto je da je ovladavanje komunikacijom Vareš–Olovo–Han Pijesak bilo povezano sa širim strateškim ciljevima bosanskih Srba.[5]
Progoni i prisilne migracije
Područje Romanija–Birač, uključujući i dijelove općine Han Pijesak, do kraja 1992. našlo se pod kontrolom Republike Srpske, nakon čega je veći dio preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva bio protjeran ili prisiljen da napusti svoje domove.[7]
U dokumentu dostavljenom Komitetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija 1993. godine navedena su svjedočenja prema kojima je sudbina gotovo 500 Bošnjaka odvedenih u Han Pijesak iz područja Bratunca ostala nepoznata. Taj navod predstavlja dio tadašnjih ratnih izvještaja i svjedočenja o zločinima u istočnoj Bosni.[8]
Posljedice i naslijeđe
Posljedice rata u Han Pijesku bile su demografske, političke i materijalne. Osim promjene etničke strukture stanovništva, ratno naslijeđe ostalo je prisutno i kroz probleme vojne infrastrukture. Ujedinjene nacije su 2003. godine objavile da je na lokaciji kasarne u Han Pijesku utvrđena niska razina kontaminacije osiromašenim uranijem kao posljedica NATO bombardovanja položaja VRS-a, uz preporuku mjera opreza i daljnjeg praćenja.[9]
Geografija
Han-Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537 m, Javornikom 1219 m, Studenom Gorom 1149 m i Trešnjevcem 1245 m. Ovakav geografski položaj uslovio je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1180 m. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznata klimatska i vazdušna banja, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnih mjesta u Evropi.
Općina Han-Pijesak nalazi se na magistralnom putu koji ga povezuje sa centrima u Bosni i Hercegovini i šire. Han-Pijesak zauzima površinu od 320 km2. Ima 25 naselja i 6.346 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Trenutno je broj stanovnika nešto manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1000 metara nadmorske visine. Sela su mala, rasuta između planina Javora, Devetaka i Žepa i vrlo su rijetko naseljena. Ova općina po veličini i broju stanovnika spada u male općine sa 19,8 stanovnika po jednom km2.
Preko ovog prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske vazdušne mase. Klimatske odlike uslovljene su kako velikom nadmorskom visinom tako i geografskom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -4,5 stepeni Celzijusa i februar -3,7 stepeni Celzijusa, a najtopliji mjesec je jul sa 15,7S. Srednja godišnja temperatura veoma je niska i iznosi 6,5 stepeni. Što se tiče padavina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padavina na području Han-Pijeska iznosi oko 1085-1433mm3/m2. Od ukupnog broja dana sa padavinama 30% otpada na sniježne padavine, a snijeg se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana preovladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni vjetar. Najjači vjetrovi su u februaru i u aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost vazduha. Srednja godišnja oblačnost je 5.9 desetina, najoblačniji mjesec je decembar sa 7.4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska , odlikuje se dugim i sniježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim periodima. Karakteristično je da je jesen toplija od proljeća.
Geografski položaj
| Olovo | Vlasenica | Milići |
| Sokolac | 
| Milići |
| Sokolac | Sokolac Rogatica | Rogatica |
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Han-Pijesak
| Sastav stanovništva – općina Han-Pijesak | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 3 530 (100,0%) | 6 348 (100,0%) | 6 879 (100,0%) | 7 804 (100,0%) | 7 637 (100,0%) | ||
| Srbi | 3 068 (86,91%) | 3 674 (57,88%) | 3 927 (57,09%) | 4 790 (61,38%) | 4 863 (63,68%) | ||
| Bošnjaci | 431 (12,21%) | 2 543 (40,06%)1 | 2 666 (38,76%)1 | 2 921 (37,43%)1 | 2 141 (28,03%)1 | ||
| Ostali | 9 (0,255%) | 56 (0,882%) | 17 (0,247%) | 8 (0,103%) | 11 (0,144%) | ||
| Hrvati | 7 (0,198%) | 7 (0,110%) | 9 (0,131%) | 16 (0,205%) | 49 (0,642%) | ||
| Muslimani | 6 (0,170%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,085%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,057%) | 68 (1,071%) | 222 (3,227%) | 7 (0,090%) | 517 (6,770%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,028%) | – | 24 (0,349%) | 28 (0,359%) | 10 (0,131%) | ||
| Slovenci | 1 (0,028%) | – | 1 (0,015%) | 4 (0,051%) | 10 (0,131%) | ||
| Romi | 1 (0,028%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,028%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 9 (0,131%) | 19 (0,243%) | 25 (0,327%) | ||
| Makedonci | – | – | 3 (0,044%) | 8 (0,103%) | 9 (0,118%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,015%) | 3 (0,038%) | 2 (0,026%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Han-Pijesak
| Sastav stanovništva – naselje Han-Pijesak | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 1 820 (100,0%) | 2 117 (100,0%) | 1 695 (100,0%) | 1 487 (100,0%) | 1 186 (100,0%) | ||
| Srbi | 1 808 (99,34%) | 1 873 (88,47%) | 1 413 (83,36%) | 1 326 (89,17%) | 1 110 (93,59%) | ||
| Hrvati | 4 (0,220%) | 3 (0,142%) | 3 (0,177%) | 4 (0,269%) | 18 (1,518%) | ||
| Ostali | 4 (0,220%) | 38 (1,795%) | 8 (0,472%) | 4 (0,269%) | 3 (0,253%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,110%) | 55 (2,598%) | 160 (9,440%) | 3 (0,202%) | 11 (0,927%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,055%) | – | 17 (1,003%) | 19 (1,278%) | 7 (0,590%) | ||
| Slovenci | 1 (0,055%) | – | – | 4 (0,269%) | 9 (0,759%) | ||
| Bošnjaci | – | 148 (6,991%)1 | 82 (4,838%)1 | 108 (7,263%)1 | 20 (1,686%)1 | ||
| Albanci | – | – | 9 (0,531%) | 11 (0,740%) | 2 (0,169%) | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,118%) | 6 (0,403%) | 4 (0,337%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,059%) | 2 (0,134%) | 2 (0,169%) | ||
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Han-Pijesak nalazi se sljedeći spomenik:
- "Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka" (historijsko područje).[15]
Poznate ličnosti
- Avdo Palić - pukovnik
- Emil Sućeska - glumac
Reference
- ↑ "Han-Pijesak". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- 1 2 "Prosecutor v. Naser Orić, Transcript, 5 July 2005". ICTY. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Prosecutor v. Radislav Krstić, Judgement, 2 August 2001". ICTY. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Military Structure of the Army of the Republika Srpska (VRS)". ICTY. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Prsten za glavu aždaje: Sarajevo u strateškim ciljevima Republike Srpske 1992-1995". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Radovan Karadžić, Judgement, 24 March 2016" (PDF). ICTY. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "The Spatial-Demographic Results of Great Serbian Aggression in Bosnia and Herzegovina at the End of 1992". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Bosnia and Herzegovina: Information relating to articles 2, 6, 7, 9, 10, 13 and 14 of the International Covenant on Civil and Political Rights (CCPR/C/89)" (PDF). UN Digital Library. United Nations. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Low-Level DU Contamination in Bosnia and Herzegovina, UNEP Calls for Precaution". UN Press. United Nations. Arhivirano s originala, 24. 2. 2024. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 52/3)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Han Pijesak)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
