Donji Vakuf

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°08′37.7″N 17°23′49.3″E / 44.143806°N 17.397028°E / 44.143806; 17.397028
Donji Vakuf
Općina i naselje
Panorama Donjeg Vakufa
Panorama Donjeg Vakufa
Donji Vakuf grb.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Donji Vakuf
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Donji Vakuf
Koordinate 44°08′37.7″N 17°23′49.3″E / 44.143806°N 17.397028°E / 44.143806; 17.397028
Površina
 - Naselje 13.78 km2
 - Općina 320 km2
Stanovništvo
 - Naselje 7.139 (2013)
 - Općina 14.739 (2013)
Gustoća
 - Naselje 518.07 /km2 
 - Općina 46.06 /km2 
Gradonačelnik Huso Sušić[1] (Koalicija SDA/SBB)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 70220
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 112917[2]
Matični broj općine 10294
Donji Vakuf u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Donji Vakuf

Donji Vakuf je naselje i sjedište istoimene općine u Skopaljskoj dolini, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Historija

Postanak grada

Džamija u centru grada

U srednjem vijeku područje današnjeg Donjeg Vakufa je pripadalo župi Uskoplje. Pouzdano se ne zna godina kada su udareni temelji današnjem naselju. Još 1530. godine Benedik Kuprešić svojim putopisom upućuje na zaključak da se ovo naselje zvalo Donji Novi. Prema kazivanju historičara Nasufa Fazlagića grad je osnovao Ibrahim-beg Malkočević (drugi od sedam sinova Malkoč-bega, bosanskog, hercegovačkog i kliškog sandžakbega). Prema ovim izvorima Ibrahim-beg je 1574. godine podigao džamiju (Čaršijska-bas džamija) koju u svom putopisu spominje i Evlija Čelebija. U to doba Donji Vakuf se zvao Novosel. Iz sultanovog fermana koji nosi datum 20. muharem 990. po hidžri (19. novembar 1590. godine) saznajemo da je stanovništvo Novosela, zbog geopolitičkog i komunikacionog značaja koji mu je pridavala porta, bilo oslobođeno poreza. Od tog datuma Novosel (Donji Vakuf) nosi status kasabe. Osmanlije su Donji Vakuf zvali Fakvi-ziv, a kasnije Donji Vakuf. Tada je grad imao 161 kuću sa 33 medereda (neoženjena mladića). Naseljavali su ga zanatlije, trgovci, a bilo je i carskih službenika. Da je tadašnje Donje Skoplje predstavljalo značajan strateški punkt svjedoči i podatak da je u gradu službovalo 14 vojnih lica (10 spahija, dvojica ćehaja, jedan subaša i jedan vojvoda). Za osmanlijske vladavine u Donjem Vakufu na lijevoj obali Vrbasa nije izgrađena ni jedna kuća, a i naselje na desnoj nije se razvijalo. Nova austrougarska vlast je zatekla staru kasabu sa oko 2.000 stanovnika.

Austrougarsko doba

Tada nastaje gradnja cestovnih i željezničkih komunikacija, jer je okolina Donjeg Vakufa bogata šumom brzo privukla bečke industrijalce. Izgrađena je uskotračna pruga Donji Vakuf - Jajce, te Donji Vakuf - Bugojno, kao i putni pravci dolinom rijeke Vrbas. Početkom ovog vijeka (1901.) podignuta je prva pilana na vodeni pogon na rijeci Semešnici, vlasništvo Huge Feldbauera. Tada je premoštena rijeka Vrbas (Filbarova ćuprija). U svojim putopisima profesor Strodl Stjepan iz Sarajeva spominje da je 1901. u Donjem Vakufu bilo 2.329 stanovnika dok je Bugojno imalo 1.771 stanovnika. On je zabilježio i postojanje sreske ispostave, žandarmerijske stanice, devet džamija, četiri mekteba, narodnu osnovnu školu, pravoslavne crkve, pravoslavne osnovne škole, željezničke stanice. Počeo je rad i gipsare (vlašnistvo firme Latner), te pogon tkaonice ćilima. U gradu je živio određeni broj željezničara, zanatlija, trgovaca i ugostitelja. Ostalo stanovništvo bavilo se poljoprivredom, dućane su držali imućniji ljudi.

Geografija

Rijeka Vrbas teče kroz Donji Vakuf

Donji Vakuf se nalazi u Srednjobosanskom kantonu, broji 8.000 stanovnika (procjena iz 2000. godine), leži na rijeci Vrbas.

Prije rata (1992-1995) Donji Vakuf je bio razvijen moderni gradić u kojem je živjelo oko 7.000 stanovnika, dok je općina brojala preko 20.000 stanovnika.

Donji Vakuf je važno bosanskohercegovačko raskrižje, kroz grad idu dvije najvažnije magistrale (Zenica - Donji Vakuf i Banja Luka - Jablanica).

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Donji Vakuf imala je 24.544 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Donji Vakuf

Sastav stanovništva – općina Donji Vakuf
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 14 739 (100,0%) 24 544 (100,0%) 22 606 (100,0%) 20 393 (100,0%)
Bošnjaci 1 13 509 (55,04%) 1 11 600 (51,31%) 1 10 528 (51,63%)
Srbi 9 533 (38,84%) 8 574 (37,93%) 8 767 (42,99%)
Hrvati 682 (2,779%) 635 (2,809%) 924 (4,531%)
Jugoslaveni 593 (2,416%) 1 592 (7,042%) 90 (0,441%)
Ostali 227 (0,925%) 177 (0,783%) 49 (0,240%)
Crnogorci 18 (0,080%) 12 (0,059%)
Slovenci 5 (0,022%) 3 (0,015%)
Makedonci 2 (0,009%)
Albanci 2 (0,009%) 19 (0,093%)
Mađari 1 (0,004%) 1 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Donji Vakuf

Sastav stanovništva – naselje Donji Vakuf
2013.[7] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 7 139 (100,0%) 8 771 (100,0%) 7 224 (100,0%) 5 012 (100,0%)
Bošnjaci 1 5 327 (60,73%) 1 4 207 (58,24%) 1 3 723 (74,28%)
Srbi 2 616 (29,83%) 1 854 (25,66%) 882 (17,60%)
Jugoslaveni 523 (5,963%) 900 (12,46%) 84 (1,676%)
Hrvati 191 (2,178%) 184 (2,547%) 278 (5,547%)
Ostali 114 (1,300%) 58 (0,803%) 20 (0,399%)
Crnogorci 12 (0,166%) 5 (0,100%)
Slovenci 5 (0,069%) 3 (0,060%)
Albanci 2 (0,028%) 17 (0,339%)
Makedonci 1 (0,014%)
Mađari 1 (0,014%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Privreda

Raskrsnica u Donjem Vakufu

Donji Vakuf je prije 1992. godine imao razvijenu drvnu industriju "Janj", tvornicu montažnih kuća, tvornicu gipsa i gipsceluloznih ploča, rudnike gipsa i kamena, metalni pogon, visokogradnju i niz drugih manjih preduzeća.

Za vrijeme agresije 1992.-1995. mnogo privrednih i ekonomsko važnih objekata je bilo djelimično uništeno ili opljačkano. Problem grada i općine je visoki stepen nezaposlenosti, posebno među mladom populacijom.

Obrazovanje

U gradu se nalaze gimnazija, mješovita srednja škola, te tri osnovne škole. Grad ima bogatu biblioteku, kulturno-umjetničko društvo i književni klub 'ART'.

Zanimljivosti

U okolini Donjeg Vakufa postoji 16 nekropola stećaka, ostaci gotičke bazilike u Oborcima, turbe Torlak Alije u Torlakovcu, a najveći broj kulturno-historijskih spomenika iz rimskog i osmanlijskog perioda nalazi se u Pruscu (4 km od Donjeg Vakufa): tvrđava tj. stari grad koju su započeli Mlečani, a završile Osmanlije, sahat-kula, turbe Hasan Kjafi efendije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz-dedina stijena Ajvatovica u narodu poznata kao mala kjaba, jer predstavlja najveće dovište muslimana u Evropi, a ujedno i najveće tradicionalno okupljalište Bošnjaka.

Sport

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Donji Vakuf". izbori.ba. Pristupljeno 26. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 13. 2. 2016. 
  3. ^ "Općina Donji Vakuf". nasbih.com. Pristupljeno 13. 2. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 38/9)". fzs.ba. Pristupljeno 13. 2. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 2. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 2. 2016. 
  7. ^ "Naselje Donji Vakuf". nasbih.com. Pristupljeno 13. 2. 2016. 

Vanjski linkovi