Sahat-kula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Banjalučka sahat-kula. Najstarija sahat-kula u BiH. Pogled sa minareta Ferhadija džamije

Sahat-kula je kula karakteristična za bosanske čaršije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili uticajem Osmanlijske imperije. Naime sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naročito u Bosni i Hercegovini što je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simbolična graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica objekta (obično na četiri lica) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. Sahat-kula je arhaični izraz u bosanskom jeziku i odnosni se na specifične građevine izgrađene pretežno na području Bosne i Hercegovine. Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. vijeka , prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine. Sahat-kule su najčešće građene u centralnim zonama čaršije, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u Maglaju koja je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili onih u Tešnju, Gradačcu ili Počitelju. Za slične građevine u svijetu, u bosanskom jeziku postoji izraz toranj ili jednostavno kula. Kule su obično dijelovi crkava ili objekata gradske uprave.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Sahat-kule su visoke građevine četvorne osnovice, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.


Sahat-kule u BiH[uredi | uredi izvor]

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlijske imperije, a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

Sahat-kule u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Sahat-kule u Crnoj Gori[uredi | uredi izvor]

Sahat-kule u Sjevernoj Makedoniji

Tornjevi (kule)[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Banjalučka sahat-kula