Nevesinjska sahat-kula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Nevesinjska sahat-kula se nalazi u centru Nevesinja uz harem hadži Velijjudinove džamije i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Sahat-kula je visoka oko petnaest metara i sagradena je prije 1664. godine. Ovo saznajemo iz Seyathane ili putopisa slavnog Turskog (Turkce) putopisca Evlije Čelebije gdje se po prvi put spominje. Sam Evlija Čelebija kaze da se svi gradski mujezini ravnaju po ovom satu i uče ezan pet puta u određeno vrijeme.

Iako se tačna godina izgradnje ove sahat-kule ne može sa sigurnošću utvrditi Nevesinjska sahat kula vjerovatno spada u jedne od starijih građevina ovog tipa u Bosni i Hercegovini. Kako se u Nevesinju već 1469. godine počinju graditi prave džamije, hanovi, tekije i ostali djelovi islamske arhitekture, jer je Nevesinje bio jedan od prvih gradova osvojen od Osmanlija, sasvim je moguće da je Nevesinjska sahat-kula uz Banjalučku sahat-kulu i jedna od najstarijih na prostoru Bosne i Hercegovine.

Ne zna se čija je zadužbina sahat-kula bila, ali se sa dosta velikom vjerovatnoćom može smatrati da ju je sagradio jedan od postojećih vakifa Nevesinja. Godine 1891. postavljen je na ovu sahat-kulu novi sat sa tri mine, od kojih je jedna imala Turske, druga Rimske, a treća Arapske brojeve. 1980-ih godina na ovu sahat-kulu postavljene su nove mine od plastike sa Arapskim brojevima i novi sat. Na drugom saboru Samardžića u Nevesinju 2000. godine,Samardžić Zoran, časovničar iz Šapca u saradnji sa općinom Nevesinje i predsednikom općine Boškom Buha, dogovara se o restauraciji Nevesinjske sahat-kule kao poklon-donaciji gradu Nevesinju. Kompletni radovi počinju sredinom jula 2001. godine i završavaju se početkom augusta 2001. godine.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Hasandedić, Hizvija: Muslimanska baština u Istočnoj Hercegovini

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]