Gradačac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gradačac
Grad
Grad Gradačac
Službeni grb Gradačac
Grb
Grad Gradačac u Bosni i Hercegovini
Grad Gradačac u Bosni i Hercegovini
Gradačac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Gradačac
Gradačac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°52′44.5″N 18°25′32.9″E / 44.879028°N 18.425806°E / 44.879028; 18.425806Koordinate: 44°52′44.5″N 18°25′32.9″E / 44.879028°N 18.425806°E / 44.879028; 18.425806
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski
Vlada
 • GradonačelnikEdis Dervišagić[1] (SDP)
Površina
 • Grad215,08 km2
 • Naseljeno mjesto16,32 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad39.340
 • Grad (gustoća)182,91 /km2
 • Naseljeno mjesto12.764
 • Naseljeno mjesto (gustoća)782,11 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj76 250
Pozivni broj(+387) 35
Matični broj120553[2]
Matični broj grada10391
Veb-sajtgradacac.ba

Gradačac je grad i naseljeno mjesto u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.

Historija

Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvatala veći dio današnjeg grada Gradačac i općina Modriča i Šamac, a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326–1329, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).

Pod Osmanlijskom je vlašću od 1519. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".

Gradačačka tvrđava

Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

Narodne legende

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu.

Geografija

Jezero Hazna

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice i Turić. Od ovog područja formirana je općina Pelagićevo.

Nacionalni sastav stanovništva - grad Gradačac

Sastav stanovništva – grad Gradačac
2013.1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba39 340 (100,0%)56 581 (100,0%)54 281 (100,0%)48 384 (100,0%)
Bošnjaci37 130 (94,38%)33 856 (59,84%)131 219 (57,51%)126 905 (55,61%)1
Hrvati918 (2,334%)8 613 (15,22%)9 011 (16,60%)8 447 (17,46%)
Srbi345 (0,877%)11 221 (19,83%)11 727 (21,60%)12 455 (25,74%)
Bosanci317 (0,806%)
Muslimani172 (0,437%)
Nisu se izjasnili167 (0,425%)
Romi127 (0,323%)1 (0,002%)
Nepoznato53 (0,135%)
Bosanci i Hercegovci45 (0,114%)
Ostali35 (0,089%)1 455 (2,572%)222 (0,409%)193 (0,399%)
Albanci23 (0,058%)35 (0,064%)16 (0,033%)
Jugoslaveni4 (0,010%)1 436 (2,538%)2 010 (3,703%)321 (0,663%)
Makedonci3 (0,008%)10 (0,018%)5 (0,010%)
Slovenci1 (0,003%)8 (0,015%)10 (0,021%)
Crnogorci29 (0,053%)28 (0,058%)
Mađari9 (0,017%)4 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Gradačac

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gradačac
2013.1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba12 764 (100,0%)12 868 (100,0%)10 661 (100,0%)7 606 (100,0%)
Bošnjaci11 811 (92,53%)9 454 (73,47%)17 758 (72,77%)16 121 (80,48%)1
Hrvati227 (1,778%)681 (5,292%)563 (5,281%)452 (5,943%)
Bosanci182 (1,426%)
Nisu se izjasnili137 (1,073%)
Srbi111 (0,870%)1 348 (10,48%)980 (9,192%)730 (9,598%)
Romi106 (0,830%)1 (0,009%)
Muslimani83 (0,650%)
Bosanci i Hercegovci41 (0,321%)
Ostali26 (0,204%)362 (2,813%)76 (0,713%)59 (0,776%)
Albanci23 (0,180%)25 (0,234%)14 (0,184%)
Nepoznato11 (0,086%)
Jugoslaveni3 (0,024%)1 023 (7,950%)1 231 (11,55%)207 (2,722%)
Makedonci2 (0,016%)1 (0,009%)2 (0,026%)
Slovenci1 (0,008%)4 (0,038%)5 (0,066%)
Crnogorci16 (0,150%)13 (0,171%)
Mađari6 (0,056%)3 (0,039%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Kuća porodice Gradaščević

Nacionalni spomenici

Privreda

Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

Politika

Gradačac je organizovan kao grad kojom rukovodi gradonačelnik i gradsko vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, RDS, PDA, Socijaldemokrati BiH, Narod i pravda, Savez za bolju budućnost BiH, te Klub nezavisnih vijećnika.

Obrazovanje

U gradu postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.

Sport

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Gradovi partneri

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gradačac". izbori.ba. Pristupljeno 15. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 1. 2016.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2016.

Vanjski linkovi