Berkovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Berkovići
Općina i naseljeno mjesto
Opština Berkovići
Panorama Berkovića
Panorama Berkovića
Službeni grb Berkovići
Grb
Općina Berkovići u Bosni i Hercegovini
Općina Berkovići u Bosni i Hercegovini
Berkovići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Berkovići
Berkovići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°05′39.8″N 18°10′10.7″E / 43.094389°N 18.169639°E / 43.094389; 18.169639Koordinate: 43°05′39.8″N 18°10′10.7″E / 43.094389°N 18.169639°E / 43.094389; 18.169639
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Berkovići
Vlada
 • Načelnik Nenad Abramović[1] (SDS)
Površina
 • Naselje 3,37 km2
 • Općina 264,04 km2
Nadmorska visina 347 m
Stanovništvo (2013)
 • Naselje 240
 • Naselje (gustoća) 71,22 /km2
 • Općina 2.114
 • Općina (gustoća) 8,01 /km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88363
Pozivni broj (+387) 59
Matični broj 200611[2]
Matični broj općine 20028
Veb-sajt www.opstinaberkovici.com

Berkovići su općina i naseljeno mjesto u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina je prije rata u Bosni i Hercegovini bila dio općine Stolac. Središte općine je naselje Berkovići.

Historija

Berkovići sa svojom okolinom obiluju nizom značajnih kulturno-historijskih spomenika. Čitavo područje je arheološki slabo istraženo.

Na vrhu Straževica (1050 m) koji se uzdiže iznad Dabarskog polja, jedna od tri sestre po imenu Straževica izgradila je sebi crkvu o kojoj se do danas ispredaju zagonetne priče. Prema narodnom predanju na tom mjestu danas se nalaze ostaci temelja u kojima je zatrpano zlato. U mjestu Potkom nalaze se ostaci crkve sv. Ilije koji potiču iz 14. ili 15. vijeka. Ktitori ove crkve su bili plemićka porodica Pićevići. Crkva je porušena poslije dolaska Turaka od 1480-1490. g. Sačuvani su samo temeljni zidovi do 55 cm visine. I crkva sv. Trojice na Gorici predstavlja svojevrstan kulturno-historijski spomenik. Postoje još crkve na Trusini i u Ljutom Dolu. Tu je i stari grad Koštun (od lat. Kostrum-logor), koji datira iz ranog srednjeg vijeka, čime se ubraja u naše najstarije gradove. Građen je najkasnije u 10. vijeku. Grad je imao 6 kula i okolo okomiti zid koji je još uočljiv. Ništa manje nisu interesantne nekropole stećaka kojih ima dosta na terenu općine. Neke od većih se nalaze u Dabrici (Crkvine), Hateljima, Predolju, Potkomu, Ljubljanici, Dolu, Koritniku, Bračićima, Blacima, Ljutom Dolu, Suzini. Na ovim terenima nisu izostala ni spomen-obilježja iz NOB-e. U samom centru Berkovića nalazi se spomenik palim borcima i spomen-biste narodnih heroja Save Belovića i Danila Soldatića.

Najveći vrh Parič je strateški pogodan za prenos telekomunikacijskih signala. Na klimu Berkovića utiče blizina mora, reljef, izloženost cirkulacijama vazduha, geološki sastav, tako da se mješaju mediteranska i umjereno-kontinentalna klima gdje su zime blage, a ljetne žege ublažava stalno strujanje vazduha uslijed čega je vazduh kristalno čist. Za ove prostore su karakteristični vjetrovi bura u narodu "sjever" i jugo.

Geografija

U Potkomu se nalazi pećina Ratkovača. Pećina nije arheološki istražena sem jednog dijela od strane mještana. Ispitani dio (oko 2 km) je isprepletan podzemnim hodnicima, dvoranama, pećinskim jezerima koji su bogato ukrašeni pećinskim nakitom. Postoje indicije da je pećina bila naseljena u prošlosti ili je služila kao sklonište.

Neposredno pored pećine se nalazi vodopad rijeke Opačice visine preko 150m s obirom da je tok Opačice periodičan, ni ljepota ovog vodopada nije stalna.

Iznad naselja Hatelji u strmim liticama se nalazi tzv. Sunićka pećina dužine svega 300m.

Na samoj granici sa opštinom Stolac, u Dolu, iz lomljenog krečnjaka izvire rijeka Bregava. Nadmorska visina vrela iznosi 120 m.

Za vrijeme maksimalnog vodostaja bojenjem vode u ponorima Fatničkog polja utvrđena je veza sa izvorima Trebišnjice i Bregave. Pored vrela Bregave nalazi se put Bileća-Berkovići-Stolac, tako da se turistima pruža mogućnost da upoznaju prirodne ljepote ove rijeke.

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Berkovići

Sastav stanovništva – općina Berkovići
2013.[3][4]
Osoba2 114 (100,0%)
Srbi1 942 (91,86%)
Bošnjaci159 (7,521%)
Hrvati11 (0,520%)
Jugoslaveni1 (0,047%)
Nepoznato1 (0,047%)

    Nacionalni sastav stanovništva – naselje Berkovići

    Sastav stanovništva – naselje Berkovići
    2013.[4][5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
    Osoba240 (100,0%)159 (100,0%)651 (100,0%)749 (100,0%)
    Srbi238 (99,17%)147 (92,45%)611 (93,86%)744 (99,33%)
    Hrvati2 (0,833%)1 (0,154%)1 (0,134%)
    Ostali8 (5,031%)2 (0,307%)2 (0,267%)
    Bošnjaci1 4 (2,516%)1 4 (0,614%)
    Jugoslaveni33 (5,069%)
    Crnogorci1 (0,134%)
    Makedonci1 (0,134%)
    1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

    Također pogledajte

    Reference

    1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Berkovići". izbori.ba. Pristupljeno 29. 11. 2016.
    2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
    3. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
    4. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
    5. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
    6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
    7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
    8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.

    Vanjski linkovi