Dabarsko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Dabarsko polje

Dabarsko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini, u općini Berkovići i općini Bileća. Najveće naselje u polju su Berkovići. Poljem prolazi i put StolacFatnica.

Pruža se pravcem sjeverozapad–jugoistok, a okružuju ga planine Trusina, Hrgud, Kubaš i Crno Osoje. Nalazi se na nadmorskoj visini između 470 i 560 metara, a dno je prekriveno kvartarnim naslagama. Zahvata površinu od oko 28,9km² s dužinom od 21 km i širinom od 2,2 km.

Ovuda protječu dvije rječice - Opačica i Vrijeka, koje pripadaju slivu Neretve. Rijeka Vrijeka teče kroz Dabarsko polje svega oko dva i po kilometra, prije nego što se izgubi u ponoru Ponikva. Nekada su njeno izvorište krasile vodenice. Riblja vrsta gaovica iz Vrijeke, prema predanju mještana, zbog svojstva afrodizijaka, završavala je na trpezama bogatih i stigla čak do sultanovog dvora u Istanbulu. Na području polja je 5 vrsta riba, 100 vrsta ptica, 27 vrsta vilinih konjića i 114 vrsta raznog bilja.

Plavno područje obuhvata oko 12 km², tj. skoro polovinu ukupne površine, a poplave traju od novembra do maja, u prosjeku 110 dana, i polje se pretvara u ogromno jezero. Izvorske zone, koje se javljaju povremeno, Vrijeka, Lješnica, Sušica, Opačica i Pribit su na sjevernom rubu polja. U južnom dijelu Dabarskog polja nalaze se brojni ponori i nekoliko pećina: Visibaba, Obodina, Ljelješnica, Danajlova, Ponikva. Utvrđeno je da se sve vode, ponovo javljaju na povremenim ili stalnim izvorima rijeke Bregave. [1]

U polju ima blizu četiri hiljade hektara najplodnije zemlje.

Projektom Gornji horizonti, proizašlim iz usvojenog osnovnog projekta iz 1976, predviđa se korištenje voda u okviru Hidrosistema Trebišnjica na bazi višenamjenskog iskorištavanja voda kraških polja istočne Hercegovine, kao osnovnom resursu na ovom području. Koncepcija je da se što veće količine vode zadrže i izravnaju u akumulacijama i najkraćim putem sprovedu do stepenasto raspoređenih energetskih postrojenja i drugih korisnika vode. Sistem bi imao 7 planiranih hidroelektrana i 6 akumulacionih bazena. Hidrosistem obuhvata u konačnoj etapi korištenje voda na pravcu Gatačko polje-rijeka Zalomka-Nevesinjsko polje-Dabarsko polje-Fatničko polje-akumulacija Bileća. Tunel Dabar-Fatnica, u dužini 3222 metara, već je izgrađen. Za izgradnju HE Dabar, 160 MVA, izdata je lokacijska dozvola.

Kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6750 m, služio bi za odvođenje voda iz HE Dabar do tunela Dabar-Fatnica. Ovaj kanal ujedno bi služio za prihvatanje vlastitih voda, koje izviru u određenim periodima godine po rubu polja. Na taj način se vrši odvodnjavanje polja. Poprečni presjek kanala je trapezni sa nagibom kosina 1:3. Da bi se spriječili gubici vode, kanal će na cijeloj dužini biti obložen oblogom od prskanog betona debljine 6 cm. Za potrebe dnevnog izravnanja vode, radi usklađivanja rada HE Dabar s propusnom moći tunela Dabar-Fatnica, kao i za osiguranje kontinuiranog ispuštanja potrebih manjih količina vode u toku dana (za potrebe navodnjavanja) i druge vodoprivredne zahtjeve, predviđeno je proširenje kanala radi stvaranja kompenzacionog bazena. Ukupna dužina proširenog kanala je 770 m, a zapremina 105000 m3. [2]

Današnja stručna javnost upozorava na činjenicu da je uređenje i izgradnja brojnih zahvata na slivu rijeke Neretve i Trebišnjice planirano u ranijem razdoblju na osnovu tadašnjih saznanja o režimu otjecanja iz sliva. U međuvremenu dosta zahvata je realizirano i dogodile su se ozbiljne promjene režima voda uz nepovoljne uticaje na pojedine sektore (Slivovi Bune i Bregave). Uočene pogreške i nepovoljne uticaje pri daljnjoj izgradnji nužno je ukloniti ili u nekoj mjeri barem ublažiti. [3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ modeliranje voda u kraškim poljima
  2. ^ HE Dabar
  3. ^ Dr. Mijo Vranješ, Dr. Maja Prskalo, Mr. Tatjana Džeba, 2013 -HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I TREBIŠNJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]