Kupreško polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kupreško polje

Kupreško polje velika je kraška visoravan u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena istočno od dva susjedna kraška polja: Livanjskog i Glamočkog, te sjeverno od Duvanjskog. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugo je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Prosječna nadmorska visina polja iznosi 1130 m. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješčenjaka, krečnjaka, dolomita i slojeva melofira. U južnim krajevima pokriveno je neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom. Središte polja jest mjesto Kupres, malo i visoko naselje i centar depopulacijske općine.

Prostor Kupreškog polja sastoji se iz tri sekundarne i hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačke na sjeveru, Mrtvičke u sredini i Milačke na jugu. Tlo je najneravnije u bajramovačkom dijelu, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek je na zapadu prostrana ravan. Kroz ovaj kraj protječe rječica Mrtvaja, koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemenovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.[1]

U polju je utvrđeno postojanje: 1 vrsta ribe, 134 vrste ptica, 13 vrsta vilinih konjića, 146 floralnih vrsta[2]

Kraški fenomen[uredi | uredi izvor]

Kraški fenomen Kupreškog polja su i vrtače, urušene ponikve.[3] Ima ih pet i originalna su pojava u ovome kraju. Istraživanjem je utvrđeno da su oblikovan u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (krečnjaci i breče). Izgled vrtača je uglavnom tipičan, ljevkasto udubljeni i okruglasti oblik. Postanak ovih vrtača je najvjerovatnije vezan uz podzemni erozivno-korozijski uticaj vode pri čemu su se podzemni stropovi urušili. Dalje oblikovanje je uvjetovala oborinska voda koja je istim procesima odnosila postrani materijal prema dnu. Vjerojatno su vrtače Japage nastale zahvaljujući upravo tim procesima. Nalaze se na sjevernom dijelu Kupreškog polja u blizini sela Rastičevo (Kupres, RS).

Dani kosidbe[uredi | uredi izvor]

Na Kupreškom polju svake prve nedjelje u julu, održavaju se Dani kosidbe, u narodu poznatija pod imenom „Strljanica“. Ona datira još iz XIX vijeka i označava početak kosidbe trava, nekada najvažnijeg posla na ovoj visoravni. [4]

Reference[uredi | uredi izvor]