Glamočko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Glamočko polje

Glamočko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po gradu Glamoču. Pruža pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda, gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. Ukupna površina je 62,43km2.

Polje leži između planina Staretine, Velike Golije, Cincara i Šatora, na 883 m apsolutne visine. Vode u polju pripadaju slivovima Cetine i Plive.[1] Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba. U kišnom periodu polje je poplavljeno.[2] Sredinom Glamočkog polja se uzdižu dva uzvišenja Homar (982 m) i Apin Brijeg (927 m). U polju je i nekoliko tipičnih kraških fenomena[3]: Izvor-jama Badanj u selu Dragnjić, Veliki ponor Krive jaruge, Bukvensko jezero i ponori sa ostacima mlinova u selima Isakovci i Podkraj.

Većim dijelom koristi se za ispašu stoke, i uzgoj krompira.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa Duvanjskim i Livanjskim poljem, u ilirskiom periodu polje pripadalo je plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima. Na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima nalaze se ostaci 34 gradine[4] Krajem XX vijeka gradine su arheološki istraživane. [5]

Na Glamočkom polju postoje 64 nekropole sa 674 stećka nastale u srednjem vijeku.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Konfiguracija Glamočkog polja je takva da avioni mogu slijetati na nekoliko mjesta.

Uz magistralni put i selo Jakir u mezarju se nalazi nadgrobni nišan iz 1798. god. – Bašića bašluk. Smatra se najmonumentalnijim muslimanskim nadgrobnim spomenikom u Bosni i Hercegovini. Visok je 4,7 metara, valjkaste osnovice nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara.

Nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put, na Gradini, pored današnjeg sela Podgradina, nalazi se kockasti kamen (stećak). Stoji na kamenoj podlozi i na samo tri mala kamenčića - piljka, kako kažu mještani. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kraška polja - Glamočko polje
  2. ^ Ulrich Schwarz - Prva međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarama od državnog i mežunarodnog značaja - ANALIZA POPLAVA NA KRAŠKIM POLJIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, Livno, 2013
  3. ^ Kraška polja - Oblici reljefa
  4. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  5. ^ "Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI" (PDF). ANUBIH, Godišnjak 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]