Glamočko polje
Glamočko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po gradu Glamoču. Pruža se pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda, gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. Ukupna površina je 62,43 km2.
Polje leži između planina Staretine, Velike Golije, Cincara i Šatora, na 883 m apsolutne visine. Vode u polju pripadaju slivovima Cetine i Plive.[1] Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba. U kišnom periodu polje je poplavljeno.[2] Sredinom Glamočkog polja se uzdižu dva uzvišenja Homar (982 m) i Apin Brijeg (927 m). U polju je i nekoliko tipičnih kraških fenomena[3]: Izvor-jama Badanj u selu Dragnjić, Veliki ponor Krive jaruge, Bukvensko jezero i ponori sa ostacima mlinova u selima Isakovci i Podkraj.
Većim dijelom koristi se za ispašu stoke i uzgoj krompira.
Historija
[uredi | uredi izvor]Zajedno sa Duvanjskim i Livanjskim poljem, u ilirskiom periodu polje pripadalo je plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima. Na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima nalaze se ostaci 34 gradine[4] Krajem XX vijeka gradine su arheološki istraživane.[5]
Na Glamočkom polju postoje 64 nekropole sa 674 stećka nastale u srednjem vijeku.
Turizam
[uredi | uredi izvor]Konfiguracija Glamočkog polja je takva da avioni mogu slijetati na nekoliko mjesta. Uz magistralni put i selo Jakir u mezarju se nalazi nadgrobni nišan iz 1798. – Bašića bašluk. Visok je 4,7 metara, valjkaste osnovice nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara. Nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put, na Gradini, pored današnjeg sela Podgradina, nalazi se stećak, koji stoji na kamenoj podlozi i na tri mala kamenčića - piljka. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Enciklopedija Jugoslavije (1958), knjiga 3, s. 468-469
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Kraška polja - Glamočko polje". Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 4. 8. 2020.
- ^ "Ulrich Schwarz - Prva međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarama od državnog i mežunarodnog značaja - ANALIZA POPLAVA NA KRAŠKIM POLJIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, Livno, 2013" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 4. 2021. Pristupljeno 13. 8. 2020.
- ^ Kraška polja - Oblici reljefa
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ^ "Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI" (PDF). ANUBIH, Godišnjak 1982. Arhivirano s originala (PDF), 12. 2. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Glamočko polje na travelingluck.com
