Jablanica
Jablanica | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Jablanica | |
 Panorama Jablanice | |
 Zastava  Grb | |
 Općina Jablanica u Bosni i Hercegovini | |
  Jablanica | |
 Interaktivna karta Jablanica | |
| Koordinate: 43°39′50.8″N 17°45′34.2″E / 43.664111°N 17.759500°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Emir Muratović[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 297,26 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1,85 km2 |
| Nadmorska visina | 202 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 10.111 |
| • Općina (gustoća) | 34,01 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.057 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 2.192,97 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 420 |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Veb-sajt | www |
Jablanica je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u sjevernoj Hercegovini.
Geografija
S 301 km2 površine i 13.047 stanovnika spada u red najmanjih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Geografski pripada regiji gornje ili visoke Hercegovine, a administrativno Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ukliještena je između Čvrsnice i Prenja, u dolini koju otvara litičasti kanjon dug više od 30 km. Sam grad smješten je na nekoliko terasa na nadmorskoj visini 202 m, kroz koje protječe Neretva, u blizini Jablaničkog jezera.
Klima
Klima je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom temperaturom 12 °C i velikom količinom padavina.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Jablanica
| Sastav stanovništva – općina Jablanica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | 1961.[5] | |||
| Osoba | 10 111 (100,0%) | 12 691 (100,0%) | 11 903 (100,0%) | 10 938 (100,0%) | 9 822 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 9 045 (89,46%) | 9 099 (71,70%)1 | 7 806 (65,58%)1 | 7 429 (67,92%)1 | 1 996 (20,32%)1 | ||
| Hrvati | 726 (7,180%) | 2 291 (18,05%) | 2 346 (19,71%) | 2 511 (22,96%) | 2 466 (25,11%) | ||
| Nisu se izjasnili | 104 (1,029%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 63 (0,623%) | 504 (3,971%) | 512 (4,301%) | 698 (6,381%) | 1 277 (13,00%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 56 (0,554%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 28 (0,277%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 27 (0,267%) | – | 111 (0,933%) | 103 (0,942%) | 18 (0,183%) | ||
| Bosanci | 26 (0,257%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,247%) | 216 (1,702%) | 47 (0,395%) | 35 (0,320%) | 27 (0,275%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,030%) | 581 (4,578%) | 1 059 (8,897%) | 124 (1,134%) | 3 975 (40,47%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,020%) | – | 11 (0,092%) | 27 (0,247%) | 34 (0,346%) | ||
| Slovenci | 1 (0,010%) | – | 2 (0,017%) | 6 (0,055%) | 13 (0,132%) | ||
| Albanci | 1 (0,010%) | – | 5 (0,042%) | – | 4 (0,041%) | ||
| Turci | 1 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,017%) | 1 (0,009%) | 3 (0,031%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,017%) | 4 (0,037%) | 9 (0,092%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | 1961.[5] | |||
| Osoba | 4 057 (100,0%) | 4 457 (100,0%) | 3 484 (100,0%) | 2 537 (100,0%) | 2 053 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 3 752 (92,48%) | 2 874 (64,48%)1 | 1 839 (52,78%)1 | 1 389 (54,75%)1 | 178 (8,670%)1 | ||
| Hrvati | 99 (2,440%) | 746 (16,74%) | 617 (17,71%) | 611 (24,08%) | 552 (26,89%) | ||
| Nisu se izjasnili | 66 (1,627%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 56 (1,380%) | 204 (4,577%) | 171 (4,908%) | 268 (10,56%) | 580 (28,25%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 28 (0,690%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 14 (0,345%) | – | 111 (3,186%) | 103 (4,060%) | 18 (0,877%) | ||
| Bosanci | 13 (0,320%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 12 (0,296%) | 178 (3,994%) | 22 (0,631%) | 16 (0,631%) | 16 (0,779%) | ||
| Muslimani | 9 (0,222%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,049%) | 455 (10,21%) | 702 (20,15%) | 112 (4,415%) | 670 (32,64%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,049%) | – | 11 (0,316%) | 27 (1,064%) | 26 (1,266%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,049%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 1 (0,025%) | – | 2 (0,057%) | 6 (0,236%) | 5 (0,244%) | ||
| Albanci | 1 (0,025%) | – | 5 (0,144%) | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,057%) | 1 (0,039%) | 1 (0,049%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,057%) | 4 (0,158%) | 7 (0,341%) | ||
Historija
Iako je prostor današnje općine bio naseljen znatno ranije, savremena gradska Jablanica razvila se naročito uz željezničku prugu Sarajevo–Mostar i kasnije uz hidroenergetske i saobraćajne projekte u dolini Neretve.[6][7]
Prahistorija i antika
Na području današnje općine Jablanica evidentirani su brojni tragovi starije naseljenosti. Prema pregledima kulturno-historijskog naslijeđa Općine Jablanica, na ovom prostoru registrirane su gradine iz željeznog doba na lokalitetima Stuparina u Dragan Selu, Gradište u Ostrošcu, Križ u Jablanici, Glogošnica i Mrakovo.[8]
Za antičko doba na području općine zabilježeni su ostaci rimskih građevina (villae rusticae) na više lokaliteta nekadašnjeg Ostrošca, kao i drugi arheološki nalazi, od kojih se dio danas čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Dio tih lokaliteta kasnije je potopljen stvaranjem Jablaničkog jezera.[8]
Srednji vijek
Šire jablaničko područje bilo je naseljeno i u srednjem vijeku, o čemu svjedoče fortifikacije, ostaci sakralnih objekata i brojne nekropole sa stećcima. Općinski pregled kulturne baštine navodi ostatke kasnoantičkih i srednjovjekovnih utvrđenja i gradskih lokaliteta, među kojima su Ostrožac, Borovac i Gradac na ušću Rame u Neretvu.[8]
Na području općine naročito su značajne nekropole sa stećcima u Sovićima, Risovcu, Dugom polju i drugim lokalitetima, a više njih proglašeno je nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.[9][10]
Prema crkvenim i lokalnim historiografskim pregledima, ime Jablanica spominje se već krajem 14. stoljeća u vezi s darovnicom ugarskog kralja Žigmunda, dok se u osmanskom defteru iz 1485. godine Jablanica navodi kao naseljeno mjesto sa 48 domova.[7]
Postoji 42 lokaliteta s 683 nekropola sa stećcima i gomilama. Stećci uglavnom potječu iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj prolazili su jedini karavanski putevi od Dubrovnika do srednje Bosne i putevi u dolinu Vrbasa. U odredbi bosanskog kralja Stjepana Tomaša izdanoj 1446. u Konjicu manihejcima (bogumilima) zabranjuje se gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju Petar Pavlović i Radivoj Jablanović, po kome je možda Jablanica i dobila ime.
Osmansko razdoblje
U osmanskom periodu područje današnje općine bilo je dio šireg prostora gornje i srednje doline Neretve, a historijski tragovi o životu na tom području nalaze se u sidžilima prozorskih i konjičkih kadija te u djelima bosanskih franjevaca i etnografskim studijama.[11]
Današnja gradska Jablanica još nije imala oblik razvijenog urbanog centra; naseljenost je bila raspoređena po seoskim i lokalnim cjelinama u dolini Neretve i okolnim planinskim područjima.
U prvom osmanskom popisu (defteru) iz 1477. spominju se i tri jablanička sela: Žugle (Žuglići), Ostrožac, Čehari. Najstariji pojam Jablanica je u drugom popisu iz 1488/89. prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u nahiji Neretva i bila je timar (područje) nekog bega i imala je 67 domova, četiri neoženjena i tri muslimana. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 akče. Ostali stanovnici su bili bosanski krstjani. Jablanica je1593. bila timar Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-bega, državnika i vakifa (dobrotvora) iz Repovaca kod Konjica. Osmanska vladavina, osim hanova i puteva nije ostavila bitnije tragove.
Austrougarska uprava i nastanak savremenog grada
Savremena Jablanica razvila se pretežno nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Prema lokalnim izvorima, upravo s izgradnjom željezničke pruge Sarajevo–Mostar počinje razvoj današnjeg gradskog naselja. Tokom 1887. započeti su radovi na dionici od Mostara prema Jablanici, Rami i Ostrošcu, a pruga je na toj dionici otvorena za javni saobraćaj 22. augusta 1888. godine.[12]
Uz željezničku stanicu ubrzo su podignuti kasarna, pošta, hotel, trgovine i druge javne zgrade, kao i javna čatrnja i vodovod, čime je Jablanica počela poprimati obilježja modernog naselja. U tom periodu prostor Jablanice dodatno je dobio na važnosti zbog saobraćajnog položaja između Mostara, Konjica i srednje Bosne.[6]
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu donosi ukaz 30. maja 1893. da se ime Jablanice promijeni u ime "Jablanica na Neretvi". Jablanica je ekonomski razvoj zasnivala na industriji kamena i hidroenergetskim potencijalima. Mada su i ranije postojale vjerske škole (sibjan-mektebi), prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902/03. u Popovića kući (danas Halebića kuća).
U 20. stoljeću
U prvoj polovini 20. stoljeća Jablanica se razvijala kao malo, ali rastuće prometno i privredno središte u dolini Neretve. Krajem Prvog svjetskog rata i naročito oko 1920. počelo je intenzivnije iskorištavanje poznatog jablaničkog kamena, često označavanog kao jablanički granit, što je kasnije postalo jedno od prepoznatljivih obilježja lokalne privrede.
Poseban značaj Jablanica je stekla tokom Drugog svjetskog rata, kada je bila jedno od ključnih mjesta Bitke na Neretvi odnosno Bitke za ranjenike. Prema podacima Muzeja Bitka za ranjenike na Neretvi, operacija poznata i kao Weiss vođena je u februaru i martu 1943. godine, a partizanske snage su uprkos zajedničkom napadu sila osovine uspjele spasiti gotovo 4.000 ranjenika.[13]
U znak sjećanja na te događaje, u Jablanici je 1978. otvoren memorijalni kompleks kao centralno spomen-područje Bitke na Neretvi, sa muzejom i pratećim memorijalnim sadržajima.[6][13]
Nakon 1945. razvoj grada dodatno je ubrzan izgradnjom hidroelektrane Jablanica i akumulacije. Prema lokalnim izvorima, gradnja hidrocentrale na Neretvi počela je 1947, a puštena je u pogon 1955. godine. Izgradnja brane i stvaranje jezera doveli su do potapanja dijela ranijih naselja i obradivih površina, kao i do preseljavanja stanovništva prema samom gradu, što je podstaklo njegov dalji rast.[7]
Rat u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Jablanica je imala važno humanitarno i vojno značenje. Oko 25.000 bošnjačkih izbjeglica koje su srpske snage protjerale iz istočne Bosne sklonilo se na područje općine Jablanica.[6] Od polovine aprila 1993. grad je bio zahvaćen i hrvatsko-bošnjačkim sukobom. prognan.[6]
Savremeni period
U poslijeratnom periodu Jablanica je nastavila funkcionirati kao općinsko središte u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, oslanjajući se na cestovni i željeznički saobraćaj, hidroenergetski sistem, preradu kamena i memorijalni turizam vezan za Bitku na Neretvi.[6] Istovremeno, kulturno-historijsko naslijeđe općine, od prahistorijskih gradina i rimskih ostataka do srednjovjekovnih nekropola sa stećcima, ostalo je važan dio lokalnog identiteta i historijskog pamćenja.[8][9]
Privreda
Godine 1870. otkrivena su prva rudišta vrlo kvalitetnog kamena koji se po mineralnom sastavu podudara sa granitom. Tek 1920. godine započelo je sa prvom eksploatacijom, što je ujedno i početak razvoja industrije u Jablanici i jablaničkom kraju.
U jablaničkom hotelu koji je podignut istovremeno kad i željeznička stanica 1888. godine boravili su gosti iz Beograda, Sarajeva, Splita, Dubrovnika i Mostara. U Jablanici je boravio predsjednik turske vlade Ismet-paša Ineni.
Sve do sredine 1926, kada je izgorjela "Narenta a. d.", prva hercegovačka industrija drveta iz Ostrošca, najvažniji kapacitet u području prerade drveta u regiji. U prosjeku je zapošljavala 300 radnika. U Ostrošcu je bila pilana s parnim lokomobilom (45 KS), te 6 gatera, šest mašina za preradu drveta, četiri mašine u mehaničkoj radionici te pet mašina za izradu namještaja i parketa. U sastavu preduzeća bile su parionica i sušara, ali i proizvodnja elektroenergije za rasvjetu i pogon. U stolariji su se izrađivali prozori i vrata te parket raznih vrsta i borovi teraco-briketi za popločavanje ulica. U pilani je rezana sva vrsta merkantilne robe do dimenzija od 12 cm. Šuma je eksploatisana u Neretvici i masivima Prenja i Čvrsnice, tako da će nešto kasnije proraditi i pilana u Doljanima.
Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je prva hidroelektrane u novoj Jugoslaviji. Branu i objekte Hidroelektrane gradila su preduzeće iz cijele države. Izgradnjom vještačkog hidroakumulacijskog bazena na potezu od ušća Rame pa do Konjica, potopljena su poljoprivredna i voćarska područja.
Kultura
Odmah nakon Prvog svjetskog rata, 1920. u Jablanici i Ostrošcu počela je sa radom i "Jugoslavenska muslimanska čitaonica". Gajret je u Jablanici i Ostrošcu djelovao kroz više kulturno-prosvjetnih i sportskih sekcija, kao što su: dramska, muzička, pjevačka (horska), nogometne, šahovska.
Godinu kasnije Jugoslavenska muslimanska čitaonica promijenila je ime i postala Gajretova čitaonica. Te 1931, kada Jablanica i Konjički srez pripadaju Primorskoj banovini, u Jablanici i Ostrošcu se osniva Sokolsko društvo.
Nacionalni spomenici
Sport
Najpoznatije sportsko udruženje je FK Turbina Jablanica, koje je osnovano u ljeto 1924. pod nazivom "Radnički sportski klub Plasa" i spada u red najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini. Boje ovog kluba branili su Salem i Vahid Halilhodžić, Hasan Salihamidžić, kao i Tufek, braća Tatar, Stojić, Pelić.
Zanimljivosti
- Jablanica je među prvima u Bosni i Hercegovini pristupila mreži "Zdravih gradova" i Savezu općina i gradova Bosne i Hercegovine kao jedinom udruženju čiji je glavni cilj pomoć lokalnoj samoupravi u odnosu na više nivoe vlasti. Na stranom planu općina Jablanica uspostavila je dobru saradnju s općinom Vejle iz Danske, a ta saradnja se ogleda u konkretnoj tehničkoj i stručnoj pomoći i edukaciji u školstvu, javnoj administraciji i socijalnom radu.
- U Jablanici je otpočeo zajednički projekat SSP (škola, socijalni rad, policija), a odnosi se na zajedničku borbu protiv svih toksikomanija kod mladih.
- U ovom gradu djeluje i omladinski klub "Pod istim suncem" koji je prije nekoliko godina ocijenjen kao najistaknutiji u Bosni i Hercegovini, te je nagrađen od strane američke vlade.
- Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jablanici se odigrala jedna od najvećih bitaka u na području Balkana, Bitka na Neretvi. Pod vodstvom Josipa Broza Tita partizanska vojska je sa 4000 ranjenika uspjela da rušenjem mosta u Jablanici zavara neprijatelja i izvrši proboj na slobodnu teritoriju. Njima u čast 1978. otvoren je Memorijalni spomen-kompleks.
Poznate ličnosti
- Vahid Halilhodžić, nogometaš
- Hasan Salihamidžić, nogometaš
- Mirza Teletović, košarkaš
- Senad Lulić, nogometaš
Također pogledajte
Reference
- ↑ "Jablanica". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 11. 2024.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- 1 2 3 4 5 6 "Jablanica". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 "Povijest župe". Župa Bezgrješnoga začeća BDM – Jablanica. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 "Kulturno historijsko naslijeđe". Općina Jablanica. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Bosna i Hercegovina – Grobljanska cjelina: Prapovijesni tumulusi, nekropole sa stećcima i nišanima u selu Sovići, općina Jablanica". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 23. 12. 2024. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Strategija razvoja kulture općine Jablanica za period 2013–2023". Općina Jablanica. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "A Glimpse into the Past – 125 Years of the Neretva Railway Line". Vremeplov. 14. 7. 2025. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "History". Muzej "Bitka za ranjenike na Neretvi" Jablanica. Arhivirano s originala, 14. 3. 2026. Pristupljeno 12. 3. 2026.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
| Općine |  | |
|---|---|---|
Bazeni Neretve i Trebišnjice | |||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Države |  | ||||||||||||||||
| Gradovi/ Mjesta | |||||||||||||||||
| Pritoke |
| ||||||||||||||||
| Jezera |
| ||||||||||||||||
| Hidroelektrane | |||||||||||||||||
| Povezani članci | |||||||||||||||||
| Bazen Trebišnjice (podsliv Neretve) |
| ||||||||||||||||