Ploče

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ploče
Grad
Grad Ploče
pogled na Ploče
pogled na Ploče
Službeni grb Ploče
Grb
Ploče nalazi se u Hrvatska
Ploče
Ploče
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 43°03′23″N 17°25′52″E / 43.05639°N 17.43111°E / 43.05639; 17.43111Koordinate: 43°03′23″N 17°25′52″E / 43.05639°N 17.43111°E / 43.05639; 17.43111
Država Hrvatska
ŽupanijaFlag of Dubrovnik-Neretva County.png Dubrovačko-neretvanska
Vlada
 • GradonačelnikMišo Krstičević (SDP)
Površina
 • Općina142,00 km2
Najveća nadmorska visina21 m
Stanovništvo (2021.)
 • Općina8.220
 • Općina (gustoća)57,89 /km2
 • Naselje4.711
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj20340
Pozivni broj(+385) 20
Veb-sajtGrad Ploče
Ploče, rimokatolička crkva "Kraljica Neba i Zemlje"

Ploče su grad u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Ime grada[uredi | uredi izvor]

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča. Ime Ploča dato je zbog toga što su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i sušili svoje ribarske mreže na području današnjeg grada.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u saobraćajnoj razmeđi zapadne i istočne Evrope. U okolini grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Historija[uredi | uredi izvor]

Grad je, od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. godine, nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju.

Ime Ploče (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrovačkom ugovoru o prijevozu robe. To je bilo sklonište mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su išli u Metković i Mostar.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine Ploče.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Okosnica ekonomije grada Ploča je teretna morska luka, druga po količini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (2.5 mil t 2005.). Za luku se veže velik broj srodnih djelatnosti: špediterskih, skladištarskih, prijevoznih, logističkih itd., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema osobitog značaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ušća Neretve i Baćinskih jezera. Ploče se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjače agrumi, a potom i drugo voće (lubenice, šljive, itd.) i povrće (paradajz). Industrija koja je nekad bila jedna od najjačih među primorskim gradovima je gotovo iščezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. Očekuje se da će grad svoju budućnost pronaći u razvoju svog prometnog položaja kojem će značajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i paneuropskog koridora 5c, čije će se čvorište nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2021. godine, grad Ploče je imao 8.220 stanovnika, od čega u samim Pločama 4.711.

Grad Ploče[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
2.204 2.581 2.928 3.479 4.028 4.337 4.087 4.512 4.865 6.161 7.759 8.846 9.726 11.220 10.834 10.135 8.220

Napomena: Nastao iz stare općine Ploče.

Ploče (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
0 0 164 200 180 215 0 0 727 1.657 3.102 4.405 5.318 6.332 6.537 6.013 4.711

Napomena: U 1948. i 1953. iskazano pod imenom Kardeljevo, 1961. i 1971. pod imenom Ploče, a 1981. iznova pod imenom Kardeljevo. Područje naselja Ploče smanjeno je 1991. izdvajanjem dijelova naselja koji su ušli u sastav naselja Peračko Blato. U 1857., 1869. i 1921. podaci su djelimično sadržani u naseljima Baćina i Banja, a 1931. u naselju Baćina.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Ploče je imalo 6.332 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Ploče
1991.

ukupno: 6,332

  Hrvati 5,013 (79,16%)
  Srbi 438 (6,91%)
  Jugoslaveni 288 (4,54%)
  Muslimani 179 (2,82%)
  Crnogorci 71 (1,12%)
  Albanci 39 (0,61%)
  Makedonci 39 (0,61%)
  Slovenci 23 (0,36%)
  Mađari 14 (0,22%)
  Nijemci 3 (0,04%)
  Česi 2 (0,03%)
  Rusini 2 (0,03%)
  Grci 1 (0,01%)
  Italijani 1 (0,01%)
  Poljaci 1 (0,01%)
  Rusi 1 (0,01%)
  Slovaci 1 (0,01%)
  Turci 1 (0,01%)
  Ukrajinci 1 (0,01%)
  ostali 5 (0,07%)
  neopredijeljeni 139 (2,19%)
  region. opr. 15 (0,23%)
  nepoznato 55 (0,86%)

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

Ploče su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najveći događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se održavaju ljeti. Na takvim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak hiljada ljudi.

Što se tiče samog sporta najjači su ragbi i košarka. Ragbijaška ekipa ragbi klub Ploče je druga u Hrvatskoj dok je košarkaški klub 1. u Dalmatinskoj regiji. Usput Ploče su poznate po unikatnom sportu koji je u njima i izmišljen. Riječ je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlović sa još nekolicinom ljudi. Riječ je o sportu koji je "hibrid" između košarke i ragbija zajedno. Igra se na dva koša od kojih je jedan veći i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra meč.

U Pločama djeluju i boćarski klubovi Ploče i Asfalt Ploče.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U gradu Pločama postoji samo jedna osnovna škola OŠ Vladimir Nazor. Nastala je sredinom 20. vijeka, a zgrada škole se nalazila u Gračkoj ulici. Danas se škola nalazi u Ulici Tina Ujevića na broju 3. Prije nego što se otvorila škola u Pločama đaci su išli u školu u okolnim mjestima Rogotin, Komin, Baćina. Danas, u Općini Ploče postoje škola u Rogotinu kao područna škola, škola na Staševici, škola u Kominu. U gradu postoji jedna srednja škola SŠ "Fra Andrije Kačić Miošić". Programi škole su: Opća gimnazija, ekonomija, hotelijersko-turistički tehničar, konobar, kuhar, elektrotehničar, automehaničar i računarski tehničar.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]