Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Županija
	Zastava Grb
	; Geografski položaj u Hrvatskoj
Država	Hrvatska
Sjedište	Dubrovnik
Vlada
• Župan	Nikola Dobroslavić
Površina
• Ukupno	1.781 km2
Stanovništvo (2021.)
• Ukupno	115.564
• Gustoća	64,88 /km2

Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija županija Republike Hrvatske. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela: dubrovački s Korčulom i neretvanski.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dubrovačko-neretvanski kraj su ljudi davno počeli naseljavati. Prije 3000 do 4000 godina na tom su prostoru živjeli Iliri. U 4. i 5. vijeku prije nove ere Dubrovnik osvajaju stari Grci. U 2. vijeku prije nove ere osvajaju ga Rimljani. Postoje jasni dokazi da je u 15. vijeku postojala i Dubrovačka republika. Svaki mjesec se birao knez. 1667. Dubrovnik je gotovo sravnio sa zemljom strašan potres. Nakon toga Dubrovnik je počeo nazadovati. 1808. službeno je ukinuta Dubrovačka republika. Tada je Dubrovnik ušao u sastav Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata Dubrovnik je ušao u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,koja je poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija. Godine 1939. Dubrovačko-neretvanska županija ulazi u sastav Banovine Hrvatske, a 1941. postaje dio kvislinške tvorevine Nezavisne Države Hrvatske. Nakon raznih promjena imena 1943. Dubrovnik postaje dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. 1. oktobra 1991. Jugoslovenska Narodna Armija oružano napada dubrovačko područje. Jugoslavenska Narodna Armija je zauzela Konavle, Šumet, Župu, Primorje i razarala sve do Stona. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Dubrovačko-neretvanska županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

Gradovi:

Grad	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Dubrovnik	143,38 km²	41.562	Bosanka • Brsečine • Čajkovica • Čajkovići • Donje Obuljeno • Dubravica • Dubrovnik • Gornje Obuljeno • Gromača • Kliševo • Knežica • Koločep • Komolac • Lopud • Lozica • Ljubač • Mokošica • Mravinjac • Mrčevo • Nova Mokošica • Orašac • Osojnik • Petrovo Selo • Pobrežje • Prijevor • Rožat • Suđurađ • Sustjepan • Šipanska Luka • Šumet • Trsteno • Zaton
Korčula	112,31 km²	5.415	Čara • Korčula • Pupnat • Račišće • Žrnovo
Metković	50,82 km²	15.235	Dubravica • Glušci • Metković • Prud • Vid
Opuzen	24,04 km²	2.838	Buk Vlaka • Opuzen • Pržinovac
Ploče	142,00 km²	8.220	Baćina • Banja • Komin • Peračko Blato • Plina Jezero • Ploče • Rogotin • Staševica • Šarić Struga

Općine:

Općina	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Blato	66,57 km²	3.330	Blato • Potirna
Dubrovačko primorje	197,11 km²	1.636	Banići • Čepikuće • Doli • Imotica • Kručica • Lisac • Majkovi • Mravinca • Ošlje • Podgora • Podimoć • Slano • Smokovljani • Stupa • Štedrica • Točionik • Topolo • Trnova • Trnovica • Visočani
Janjina	29,20 km²	522	Drače • Janjina • Osobjava • Popova Luka • Sreser
Konavle	209,73 km²	8.607	Brotnice • Cavtat • Čilipi • Drvenik • Duba Konavoska • Dubravka • Dunave • Đurinići • Gabrili • Gruda • Jasenice • Komaji • Kuna Konavoska • Lovorno • Ljuta • Mihanići • Mikulići • Močići • Molunat • Palje Brdo • Pločice • Poljice • Popovići • Pridvorje • Radovčići • Stravča • Šilješki • Uskoplje • Vitaljina • Vodovađa • Zastolje • Zvekovica
Kula Norinska	60,60 km²	1.414	Borovci • Desne • Krvavac • Krvavac II • Kula Norinska • Matijevići • Momići • Nova Sela • Podrujnica
Lastovo	52,80 km²	748	Glavat • Lastovo • Pasadur • Skrivena Luka • Sušac • Uble • Zaklopatica
Lumbarda	10,70 km²	1.209	Lumbarda
Mljet	100,20 km²	1.062	Babino Polje • Blato • Goveđari • Korita • Kozarica • Maranovići • Okuklje • Polače • Pomena • Prožura • Prožurska Luka • Ropa • Saplunara • Sobra
Orebić	113,13 km²	3.705	Donja Banda • Kučište • Kuna Pelješka • Lovište • Nakovanj • Orebić • Oskorušno • Pijavičino • Podgorje • Podobuče • Potomje • Stanković • Trstenik • Viganj
Pojezerje	32,60 km²	943	Brečići • Dubrave • Kobiljača • Mali Prolog • Otrić–Seoci • Pozla Gora
Slivno	55,50 km²	2.046	Blace • Duba • Duboka • Klek • Komarna • Kremena • Lovorje • Lučina • Mihalj • Otok • Pižinovac • Podgradina • Raba • Slivno Ravno • Trn • Tuštevac • Vlaka • Zavala
Smokvica	43,48 km²	868	Smokvica
Ston	169,51 km²	2.491	Boljenovići • Brijesta • Broce • Česvinica • Dančanje • Duba Stonska • Dubrava • Hodilje • Luka • Mali Ston • Metohija • Putniković • Sparagovići • Ston • Tomislavovac • Zabrđe • Zamaslina • Zaton Doli • Žuljana
Trpanj	36,70 km²	683	Donja Vrućica • Duba Pelješka • Gornja Vrućica • Trpanj
Vela Luka	43,27 km²	3.772	Vela Luka
Zažablje	60,00 km²	553	Badžula • Bijeli Vir • Dobranje • Mislina • Mlinište • Vidonje
Župa dubrovačka	22,28 km²	8.705	Brašina • Buići • Čelopeci • Čibača • Donji Brgat • Gornji Brgat • Grbavac • Kupari • Makoše • Mandaljena • Martinovići • Mlini • Petrača • Plat • Soline • Srebreno • Zavrelje

DUBROVNIK

Korčula

Metković

Opuzen

Ploče

Položaj gradskih (

) i općinskih sjedišta (

) na karti Dubrovačko-neretvanske županije

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima^[1]
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
63.379	63.292	69.185	74.708	83.135	87.665	86.610	90.577	88.535	94.812	99.593	108.131	115.683	126.329	122.870	122.568	115.564

Geografija[uredi | uredi izvor]

Područje żupanije ima karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza ostrva i povremenih kontinentalnih uticaja.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija privredna grana Dubrovačko-neretvanske županije je turizam. Prelijepi dubrovački stari grad i čisto more privlače milione turista, pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija. U Stonu je najstarija evropska solana iz 14. vijeka. Dubrovačko-neretvanski kanton ima i mnogo brodogradilišta. Aerodrom Dubrovnik nalazi se u Čilipima, a autobuska stanica Dubrovnik na poluostrvu Lapad. Razvijeno je i poljoprivreda i ribarstvo.

Važna privredna grana je i vađenje i obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13. maja 1925. Odtad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama. Pozorište Marina Držića izgrađeno je 1864. godine. Ansambl Linđo osnovan je 1965. Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej Biološkog instituta, Etnografski muzej itd.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Najveća znamenitost Dubrovačko-neretvanske županije je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i morem privlači turiste. Druga važna znamenitost je Ston.