Idi na sadržaj

Zadarska županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zadarska županija
Zastava Zadarska županija
Zastava
Službeni grb Zadarska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteZadar
Vlada
  ŽupanJosip Bilaver (HDZ)
Površina
  Ukupno3.646 km2
Stanovništvo (2021.)
  Ukupno159.766
  Gustoća43,81 /km2

Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske

Historija

[uredi | uredi izvor]

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis sa najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom periodu. U kasnijem periodu, nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa period Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Županijska uprava

[uredi | uredi izvor]

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

  • Gradovi:
GradGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Benkovac516,00 km²9.680
Biograd na Moru37,00 km²5.601
Nin91,00 km²2.705
Obrovac350,00 km²3.453
Pag162,00 km²3.175
Zadar194,00 km²70.779
  • Općine:
OpćinaGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Bibinje12,89 km²3.962
Galovac9,44 km²1.258
Gračac957,19 km²3.136
Jasenice121,44 km²1.348
Kali9,40 km²1.585
Kolan28,85 km²815
Kukljica6,78 km²628
Lišane Ostrovičke49,92 km²593
Novigrad51,21 km²2.160
Pakoštane79,00 km²4.100
Pašman48,73 km²2.136
Polača29,92 km²1.389
Poličnik82,02 km²4.676
Posedarje77,21 km²3.430
Povljana38,57 km²669
Preko55,00 km²3.556
Privlaka11,11 km²2.128
Ražanac69,81 km²2.746
Sali127,00 km²1.746
Stankovci68,21 km²1.831
Starigrad170,09 km²1.697
Sukošan53,16 km²4.665
Sveti Filip i Jakov47,29 km²4.461
Škabrnja22,93 km²1.661
Tkon14,30 km²748
Vir22,38 km²3.045
Vrsi37,00 km²2.045
Zemunik Donji54,59 km²2.159

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
84.09194.15698.063108.330123.375136.522146.375149.855154.026162.682174.957190.356194.098214.777162.045170.017159.766
Starosna piramida Zadarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina ostrva 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvata primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njen razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njene teritorije prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]