Zadarska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zadarska županija
Zastava Zadarskog Grb Zadarskog
(Zastava) (Grb)
Zadarska županija
Sjedište županije Zadar
Površina 3.646 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
170.017
46,63/km2;
Premijer Stipe Zrilić

Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis sa najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom periodu. U kasnijem periodu, nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa period Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

  • Gradovi:
Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Benkovac Benkovac (grb).gif 516,00 km² 11.026
Biograd na Moru Biograd na Moru (grb).gif 37,00 km² 5.569
Nin Nin (grb).gif 91,00 km² 2.744
Obrovac Obrovac (grb).gif 350,00 km² 4.323
Pag Pag (grb).gif 162,00 km² 3.846
Zadar Coat of Arms of Zadar - 2.png 194,00 km² 75.062
  • Općine:
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bibinje Bibinje (grb).gif 12,89 km² 3.985
Galovac 9,44 km² 1.234
Gračac Gračac (grb).gif 957,19 km² 4.690
Jasenice Jasenice (grb).gif 121,44 km² 1.398
Kali Kali (grb).gif 9,40 km² 1.638
Kolan Kolan (grb).gif 28,85 km² 791
Kukljica Kukljica (grb).gif 6,78 km² 714
Lišane Ostrovičke Lišane Ostrovičke (grb).gif 49,92 km² 698
Novigrad Novigrad dalmatinski (grb).gif 51,21 km² 2.375
Pakoštane Pakoštane (grb).gif 79,00 km² 4.123
Pašman Pašman (grb).gif 48,73 km² 2.082
Polača Polača (grb).gif 29,92 km² 1.468
Poličnik Poličnik (grb).gif 82,02 km² 4.469
Posedarje Posedarje (grb).gif 77,21 km² 3.607
Povljana Povljana (grb).gif 38,57 km² 759
Preko 55,00 km² 3.805
Privlaka Privlaka (grb).gif 11,11 km² 2.253
Ražanac Ražanac (grb).gif 69,81 km² 2.940
Sali Sali (grb).gif 127,00 km² 1.698
Stankovci Stankovci.gif 68,21 km² 2.003
Starigrad Starigrad (grb).png 170,09 km² 1.876
Sukošan Sukošan (grb).gif 53,16 km² 4.583
Sveti Filip i Jakov Sveti Filip i Jakov (grb).gif 47,29 km² 4.606
Škabrnja Škabrnja (grb).gif 22,93 km² 1.776
Tkon Tkon (grb).gif 14,30 km² 763
Vir Vir (grb).gif 22,38 km² 3.000
Vrsi 37,00 km² 2.053
Zemunik Donji Zemunik Donji (grb).gif 54,59 km² 2.060

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
84.091 94.156 98.063 108.330 123.375 136.522 146.375 149.855 154.026 162.682 174.957 190.356 194.098 214.777 162.045 170.017

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živi 162.045 stanovnika što je 3,65% ukupnog broja stanovništva Hrvatske (procjena za 2005. - 188.087 stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti je bila 45 stanovnika/km2.

Preko 40% stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa. U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (93,3 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (3,5 %) i Albanci (0,4 %).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina ostrva 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvata primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njen razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njene teritorije prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]