Koprivničko-križevačka županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koprivničko-križevačka županija
Zastava Koprivničko-križevačkog Grb Koprivničko-križevačkog
(Zastava) (Grb)
Koprivničko-križevačka županija
Sjedište županije Koprivnica
Površina 1 748 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
115 584
66,12/km2;
Premijer Darko Koren

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske

Historija[uredi | uredi izvor]

"Križevački župan" se spominje 1193. godine što ukazuje da je tada postojala tzv. "Križevačka županija". Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je "Komarnička županija" - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao "veliki župan". Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, "Križevačka županija" kao takve više ne postoji. Moderni Križevački kanton utemeljen je 1759. - njegovo središte postaje grad Križevci, a 1886. je sjedinjen s Bjelovarskim u Bjelovarsko-križevačka županija (sjedište je bilo Bjelovar) koji je opet postojao do 1922. Godine 1993. osnovan je Koprivničko-križevački kanton- sjedište grad Koprivnica na tradiciji starog Križevačkog kantona (ali i Komarničkog kantona). Prvi "župan" Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer (1993. - 1997.), drugi Nikola Gregur (1997. - 2001.), a treći Josip Friščić (2001. do danas).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine.

grad površina grb poštanski broj fotografija
Đurđevac 157,19 km2 Đurđevac (grb).gif 48350 Đurđevac center.jpg
Koprivnica 90,94 km2 Koprivnica (grb).gif 48000 Koprivnica2012.jpg
Križevci 263,72 Križevci (grb).gif 48260 Catholic Church in Krizevci, Croatia.JPG

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
87.464 97.581 105.529 121.772 132.581 142.546 139.054 143.268 140.565 142.362 143.019 138.994 133.790 129.397 124.467 115.584

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine kanton je imao 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je privrednih i društvenih procesa u posljednjih pola vijeka. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesti je kanton po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio kantona čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica i Đurđevac.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevački kanton spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Kantona sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

  • Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
  • Prekodravlje
  • Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
  • Kalničko područje (Kalnik)
  • Kalničko-prigorski dio kantona

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane privrede kantona su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se Obrež i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, i kompleks dvoraca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Najvažnije destinacije kantona su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, historijsko središte Križevaca, prehrambeni muzej "Podravka" – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad Kalnik i Mali Kalnik.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

  • Posebni rezervati :
    • geografsko-botanički: Đurđevački pijesci
    • botanički: Mali Kalnik
    • ornitološki: Veliki Pažut
    • šumski: Crni Jarci, Dugačko Brdo
  • Park šuma: Župetnica
  • Zaštićeni krajolici:
    • Čambina
    • Kalnik
  • Spomenik prirode:
    • Sedam stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš
  • Spomenici parkovne arhitrkture:
    • Park kraj Osnovne škole ˝Vladimir Nazor˝, Križevci
    • Park kraj poljoprivredne škole u Križevcima

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: