Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija | |||
---|---|---|---|
Županija | |||
| |||
![]() Geografski položaj u Hrvatskoj | |||
Država |
![]() | ||
Sjedište | Bjelovar | ||
Vlada | |||
• Župan | Damir Bajs | ||
Površina | |||
• Ukupno | 2.640 km2 | ||
Stanovništvo | |||
• Ukupno | 119.764 | ||
• Gustoća | 45,36 /km2 |
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U privrednom smislu je najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.
Historija[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Županijska uprava[uredi | uredi izvor]
Trenutni premijer Bjelovarsko-bilogorske županije je Damir Bajs, a zamjenici Neven Alić, Đurđica Ištef Benčić, Tanja Novotni Golubić i Saša Lukić.
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.
- Gradovi:
- Općine:
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
84.893 | 95.981 | 101.420 | 130.901 | 150.825 | 163.039 | 162.453 | 173.597 | 166.485 | 170.651 | 167.599 | 157.811 | 149.551 | 144.042 | 133.084 | 119.764 |
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imao 133 084 stanovnika (3 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 50 stanovnika/km2.
Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 82.6%, Srbi 7.1%, Česi 5.3%, Mađari 0.9% i 4,1% ostali. U ovom kantonuživi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte dešavanja za navedenu nacionalnu manjinu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe županija centralnog područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom,na istoku s Požeško-Slavonskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom.
Obuhvata prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).
Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km2, što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području živi 131.343 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i privredno središte kanton< i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u privrednom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu kantona nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača privredni potencijal i obogati društveni život.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja privrede na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno privredno određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada je bila, a i sada je, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.
Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljoprivrede, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.
U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije kantona.
Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi svinja i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U kantonu postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.
Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.
Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krompira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.
Također, važna privredna grana kantona je, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.
S dugogodišnjom tradicijom tekstilna industrija je, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u privredi Bjelovarsko-bilogorskog kantona i Hrvatske.
Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizovana za proizvodnju mašina za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.
Geoprometni položaj kantona povoljno utiče na razvoj cestovnoga saobraćaja, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja saobraćajnih kompanija, koje svojim savremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate historije i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i privredni sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Obžinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Bjelovarsko-bilogorska županija |