Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Županija
	Zastava Grb
	; Geografski položaj u Hrvatskoj
Država	Hrvatska
Sjedište	Bjelovar
Vlada
• Župan	Marko Marušić
Površina
• Ukupno	2.640 km2
Stanovništvo (2021.)
• Ukupno	101.879
• Gustoća	38,59 /km2

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U privrednom smislu je najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Historija[uredi | uredi izvor]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

Gradovi:

Grad	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Bjelovar	191,90 km²	36.316	Bjelovar • Breza • Brezovac • Ciglena • Galovac • Gornje Plavnice • Gornji Tomaš • Gudovac • Klokočevac • Kokinac • Kupinovac • Letičani • Mala Ciglena • Malo Korenovo • Novi Pavljani • Novoseljani • Obrovnica • Patkovac • Prespa • Prgomelje • Prokljuvani • Puričani • Rajić • Stančići • Stare Plavnice • Stari Pavljani • Tomaš • Trojstveni Markovac • Veliko Korenovo • Zvijerci • Ždralovi
Čazma	238,07 km²	6.930	Andigola • Bojana • Bosiljevo • Cerina • Čazma • Dapci • Dereza • Donji Draganec • Donji Dragičevci • Donji Lipovčani • Donji Miklouš • Gornji Draganec • Gornji Dragičevci • Gornji Lipovčani • Gornji Miklouš • Grabik • Grabovnica • Komuševac • Marčani • Martinac • Milaševac • Novo Selo • Općevac • Palančani • Pavličani • Pobjenik • Pobrđani • Prnjarovac • Prokljuvani • Sišćani • Sovari • Suhaja • Vagovina • Vrtlinska • Vučani • Zdenčec
Daruvar	64,02 km²	10.105	Daruvar • Daruvarski Vinogradi • Doljani • Donji Daruvar • Gornji Daruvar • Lipovac Majur • Ljudevit Selo • Markovac • Vrbovac
Garešnica	225,91 km²	8.624	Ciglenica • Dišnik • Duhovi • Garešnica • Garešnički Brestovac • Gornji Uljanik • Hrastovac • Kajgana • Kaniška Iva • Kapelica • Mala Bršljanica • Mali Pašijan • Malo Vukovje • Rogoža • Tomašica • Trnovitički Popovac • Uljanički Brijeg • Uljanik • Velika Bršljanica • Veliki Pašijan • Veliki Prokop • Veliko Vukovje • Zdenčac
Grubišno Polje	265,05 km²	5.367	Dapčevački Brđani • Dijakovac • Donja Rašenica • Gornja Rašenica • Grbavac • Grubišno Polje • Ivanovo Selo • Lončarica • Mala Barna • Mala Dapčevica • Mala Jasenovača • Mala Peratovica • Mali Zdenci • Munije • Orlovac Zdenački • Poljani • Rastovac • Treglava • Turčević Polje • Velika Barna • Velika Dapčevica • Velika Jasenovača • Velika Peratovica • Veliki Zdenci

Općine:

Općina	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Berek	110,72 km²	1.106	Begovača • Berek • Gornja Garešnica • Kostanjevac • Krivaja • Novo Selo Garešničko • Oštri Zid • Podgarić • Potok • Ruškovac • Šimljana • Šimljanica • Šimljanik
Dežanovac	99,85 km²	1.978	Blagorodovac • Dežanovac • Donji Sređani • Drlež • Golubinjak • Gornji Sređani • Goveđe Polje • Ivanovo Polje • Kaštel Dežanovački • Kreštelovac • Sokolovac • Trojeglava
Đulovac	188,22 km²	2.772	Bastajski Brđani • Batinjani • Batinjska Rijeka • Borova Kosa • Dobra Kuća • Donja Vrijeska • Donje Cjepidlake • Đulovac • Gornja Vrijeska • Gornje Cjepidlake • Katinac • Koreničani • Kravljak • Mala Babina Gora • Mala Klisa • Mali Bastaji • Mali Miletinac • Maslenjača • Nova Krivaja • Potočani • Puklica • Removac • Stara Krivaja • Škodinovac • Velika Babina Gora • Velika Klisa • Veliki Bastaji • Veliki Miletinac • Vukovije
Hercegovac	50,73 km²	1.910	Hercegovac • Ilovski Klokočevac • Ladislav • Palešnik • Velika Trnava
Ivanska	129,13 km²	2.256	Babinac • Donja Petrička • Đurđic • Gornja Petrička • Ivanska • Kolarevo Selo • Križic • Paljevine • Rastovac • Samarica • Srijedska • Stara Plošćica • Utiskani
Kapela	104,55 km²	2.367	Babotok • Botinac • Donji Mosti • Gornje Zdelice • Gornji Mosti • Jabučeta • Kapela • Kobasičari • Lalići • Lipovo Brdo • Nova Diklenica • Novi Skucani • Pavlin Kloštar • Poljančani • Prnjavor • Reškovci • Sredice Gornje • Srednja Diklenica • Srednji Mosti • Stanići • Stara Diklenica • Starčevljani • Stari Skucani • Šiptari • Tvrda Reka • Visovi
Končanica	83,61 km²	1.805	Boriš • Brestovačka Brda • Daruvarski Brestovac • Dioš • Imsovac • Končanica • Otkopi • Stražanac • Šuplja Lipa
Nova Rača	92,73 km²	2.756	Bedenik • Bulinac • Dautan • Drljanovac • Kozarevac Račanski • Međurača • Nevinac • Nova Rača • Orlovac • Sasovac • Slovinska Kovačica • Stara Rača • Tociljevac
Rovišće	103,23 km²	4.144	Domankuš • Gornje Rovišće • Kakinac • Kovačevac • Kraljevac • Lipovčani • Podgorci • Predavac • Prekobrdo • Rovišće • Tuk • Žabjak
Severin	25,91 km²	702	Orovac • Severin
Sirač	144,91 km²	1.796	Barica • Bijela • Donji Borki • Gornji Borki • Kip • Miljanovac • Pakrani • Sirač • Šibovac
Šandrovac	62,78 km²	1.411	Jasenik • Kašljavac • Lasovac • Lasovac Brdo • Pupelica • Ravneš • Šandrovac
Štefanje	72,18 km²	1.688	Blatnica • Daskatica • Donja Šušnjara • Gornja Šušnjara • Laminac • Narta • Starine • Staro Štefanje • Štefanje
Velika Pisanica	83,67 km²	1.313	Babinac • Bačkovica • Bedenička • Čađavac • Nova Pisanica • Polum • Ribnjačka • Velika Pisanica
Velika Trnovitica	60,43 km²	1.091	Gornja Ploščica • Gornja Trnovitica • Mala Mlinska • Mala Trnovitica • Mlinski Vinogradi • Nova Ploščica • Velika Mlinska • Velika Trnovitica
Veliki Grđevac	169,44 km²	2.316	Cremušina • Donja Kovačica • Dražica • Gornja Kovačica • Mala Pisanica • Mali Grđevac • Pavlovac • Sibenik • Topolovica • Veliki Grđevac • Zrinska
Veliko Trojstvo	65,09 km²	2.379	Ćurlovac • Dominkovica • Grginac • Kegljevac • Maglenča • Malo Trojstvo • Martinac • Paulovac • Veliko Trojstvo • Višnjevac • Vrbica
Zrinski Topolovac	30,27 km²	747	Jakopovac • Križ Gornji • Zrinski Topolovac

BJELOVAR Čazma Daruvar Garešnica Grubišno Polje Berek Dežanovac Đulovac Hercegovac Ivanska Kapela Končanica Nova Rača Rovišće Severin Sirač Šandrovac Štefanje Velika Pisanica Velika Trnovitica Veliki Grđevac Veliko Trojstvo Zrinski Topolovac Položaj gradskih () i općinskih sjedišta () na karti Bjelovarsko-bilogorske županije

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima^[1]
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
84.893	95.981	101.420	130.901	150.825	163.039	162.453	173.597	166.485	170.651	167.599	157.811	149.551	144.042	133.084	119.764	101.879

Starosna piramida Bjelovarsko-bilogorske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe županija centralnog područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom,na istoku s Požeško-Slavonskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom.

Obuhvata prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km², što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području živi 131.343 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i privredno središte kanton< i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u privrednom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu kantona nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača privredni potencijal i obogati društveni život.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja privrede na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno privredno određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada je bila, a i sada je, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljoprivrede, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.
U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije kantona.
Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi svinja i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U kantonu postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.
Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.
Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krompira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.
Također, važna privredna grana kantona je, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.
S dugogodišnjom tradicijom tekstilna industrija je, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u privredi Bjelovarsko-bilogorskog kantona i Hrvatske.
Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizovana za proizvodnju mašina za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.
Geoprometni položaj kantona povoljno utiče na razvoj cestovnoga saobraćaja, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja saobraćajnih kompanija, koje svojim savremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate historije i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i privredni sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Obžinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.