Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Bjelovar
Površina	2 640 km2
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	119 764 45,36/km2;
Premijer	Damir Bajs

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U privrednom smislu je najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Historija

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Županijska uprava

Trenutni premijer Bjelovarsko-bilogorske županije je Damir Bajs, a zamjenici Neven Alić, Đurđica Ištef Benčić, Tanja Novotni Golubić i Saša Lukić.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

• Gradovi:

• Općine:

BJELOVAR Čazma Daruvar Garešnica Grubišno Polje Berek Dežanovac Đulovac Hercegovac Ivanska Kapela Končanica Nova Rača Rovišće Severin Sirač Šandrovac Štefanje Velika Pisanica Velika Trnovitica Veliki Grđevac Veliko Trojstvo Zrinski Topolovac Položaj gradskih () i općinskih sjedišta () na karti Bjelovarsko-bilogorske županije

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
84.893	95.981	101.420	130.901	150.825	163.039	162.453	173.597	166.485	170.651	167.599	157.811	149.551	144.042	133.084	119.764

Starosna piramida Bjelovarsko-bilogorske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imao 133 084 stanovnika (3 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 50 stanovnika/km².

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 82.6%, Srbi 7.1%, Česi 5.3%, Mađari 0.9% i 4,1% ostali. U ovom kantonuživi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte dešavanja za navedenu nacionalnu manjinu.

Geografija

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe županija centralnog područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom,na istoku s Požeško-Slavonskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom.

Obuhvata prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km², što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području živi 131.343 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i privredno središte kanton< i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u privrednom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu kantona nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača privredni potencijal i obogati društveni život.

Privreda

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja privrede na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno privredno određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada je bila, a i sada je, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljoprivrede, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.
U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije kantona.
Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi svinja i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U kantonu postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.
Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.
Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krompira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.
Također, važna privredna grana kantona je, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.
S dugogodišnjom tradicijom tekstilna industrija je, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u privredi Bjelovarsko-bilogorskog kantona i Hrvatske.
Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizovana za proizvodnju mašina za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.
Geoprometni položaj kantona povoljno utiče na razvoj cestovnoga saobraćaja, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja saobraćajnih kompanija, koje svojim savremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate historije i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i privredni sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Obžinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

Vanjski linkovi

• Službene stranice županije