Mletačka republika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mletačka Republika)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mletačka republika
Serenìsima Repùblica Vèneta
697. - 1797.
Države prije:
Byzantine imperial flag, 14th century.svg Bizantijsko carstvo
Države poslije:
Austrijsko carstvo Flag of the Habsburg Monarchy.svg
Zastava Grb
Položaj na karti
Glavni grad Erakleja (697. - 742.)
Malamoko (742. - 810.)
Venecija (810. - 1797.)
Službeni jezik Latinski, Venecijanski, Italijanski
Državno uređenje Parlamentarna republika
  Dužd  
 -  697. - 717. Paolo Lucio Anafesto (prvi)
 -  1789. - 1797. Ludovico Manin (posljednji)


Mletačka republika (italijanski: Repubblica di Venezia; venecijanski: Repùblica Vèneta) je bila srednjevjekovna aristokratska republika sa sjedištem u Veneciji. Nakon sticanja nezavisnosti od Bizantijskog carstva u 7. stoljeću, počela se naglo razvijati i jačati zahvaljujući razvitku trgovine. U težnji za ekspanzijom prema istoku, postala je veliki neprijatelj Bizantijskog carstva i glavni učesnik u njenom rušenju 1204. godine.

Od 11. do 13. stoljeća, Mletačka republika je proširila svoju vlast na Lombardiju, Dalmaciju, Peloponez, Kretu, Kipar i Egejska ostrva, a u 15. stoljeću na Padovu, Vicenzu, Veronu, Bresciu i Bergamo. Veliku korist je izvukla tokom Četvrtog krstaškog rata kada je dobila dio Konstantinopolja, jonska ostrva i neograničeno pravo trgovine. U periodu od 1205. do 1358. godine, njenu vrhovnu vlast je priznao i grad Dubrovnik. Tada je bila na vrhuncu moći i kao najveća pomorska sredozemna sila nazivana "gospodaricom mora".

Opadanje njene moći, kao i moći svih trgovačkih gradova u Sredozemnom moru, je započelo u 16. stoljeću otkrićem Amerike i pomorskog puta za Indiju, jer su se pomorski putevi i svjetska trgovina pomjerili sa Sredozemnog mora na Atlantski okean. Nakon gubitka istočnih posjeda od Osmanlijskog carstva, nezavisnost gubi Kampoformijskim mirom 1797. godine, kada je Napoleon I Bonaparta ustupa Austriji.

Balkanske zemlje pod vladavinom Mlečana[uredi | uredi izvor]

Kako su Mleci bili izvrsni pomorci, dobar dio Dalmacije, Istre, Kvarnera i Kvarnerića, pa čak i Hercegovine je kraće ili duže vrijeme bio pod kontrolom Mletačke republike.

Vladari Mletačke republike[uredi | uredi izvor]

Na čelu Mletačke republike stajao je dužd, čiji je simbol moći bio zlatni krilati lav. Popis mletačkih vladara je podugačak, a gotovo svaki od njih ostavio je svoj trag u bogatoj i raznolikoj kulturnoj i civilizacijskoj historiji venecijanske republike.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]