Zadar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zadar
Grad
Grad Zadar
pogled na Zadar
pogled na Zadar
Zastava Zadar
Zastava
Službeni grb Zadar
Grb
Zadar nalazi se u Hrvatska
Zadar
Zadar
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 44°07′10″N 15°13′59″E / 44.11944°N 15.23306°E / 44.11944; 15.23306Koordinate: 44°07′10″N 15°13′59″E / 44.11944°N 15.23306°E / 44.11944; 15.23306
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Vlada
 • GradonačelnikBranko Dukić (HDZ)
Površina
 • Općina194,00 km2
Najveća nadmorska visina2 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina75.062
 • Općina (gustoća)386,92 /km2
 • Naselje71.471
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj23000
Pozivni broj(+385) 23
Veb-sajtGrad Zadar
čuvena zadarska crkva "Sv. Donat", jedan od simbola grada
Zadar, gradska vijećnica

Zadar je grad u Hrvatskoj i sjedište Zadarske županije.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, na obali Jadranskog mora. Zadar je grad duge i bogate historije. Sve do 1918. godine predstavljao je glavni grad austrijske krunske zemlje Dalmacije, a u njemu se nalazio i pokrajinski Dalmatinski Sabor. Danas je značajan grad na istočnoj obali Jadrana, privredni, kulturni i pomorski centar.

Historija[uredi | uredi izvor]

U 9. vijeku p. n. e.]] Ilirsko pleme Liburni nastanilo je Zadar. U 1. vijeku p. n. e. Zadar je postao rimska kolonija i uspio je održati svoju nezavisnost kroz srednji vijek. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva i razaranja Salone u ranom 7. vijeku, Zadar je postao glavni grad bizantske provincije Dalmacije.

Franci su osvojili Zadar u ranom 9. vijeku, ali je vraćen Bizantu 812. mirom u Aachenu. U 10. vijeku, iako je preživio seobu Slavena, Zadrom su upravljali Hrvati, i Zadar je 1105. priznao vlast prvog Ugarsko-Hrvatskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom.

1202. Zadar su, uz pomoć križara 4. križarske vojske, osvojili Mlečani. Križari su obećali Mlečanima da će im platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kada nisu mogli platiti, Mlečani su križare usmjerili na Zadar. Čak je i hrvatsko-ugarski kralj Emerik podržao križarsku vojsku, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božija vojska napadne kršćanski grad. Svakako je Zadar bio razrušen i osvojen. Papa Inocent III ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su učestvovali u osvajanju.

Poslije nekoliko pobuna, grad je došao pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. (mirom u Zadru 1358.). Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda, a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409. Veneciji prodao Zadar i "svoja prava" na Dalmaciju.

Otada Zadar počinje propadati, jer su Venecijanci znatno ograničili njegovu političku i privrednu autonomiju. Kada su Osmanlije početkom XVI vijeka osvojili zadarsko zaleđe, Zadar postaje samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku trgovinu na Jadranu, upravno središte venecijanskih posjeda u Dalmaciji i kulturno središte.

Nakon pada Venecije, Zadar je 1797. pripao Austriji, gdje je od 1815. do 1918. bio glavni grad kraljevine Dalmacije. Sporazumom u Saint-Germainu Zadar je nakon Prvog svjetskog rata pripojen Italiji. U sastavu Italije Zadar je praktički ostao sve do 1945. kada je vraćen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika.

U XV i XVI vijeku značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić). Nakon pada Venecije (1797.) Zadar je pod Austrijom do 1918, izuzevši razdoblje francuskog vladanja (1805-13.), ostajući glavni grad Dalmacije. Za vrijeme francuskog vladanja izlazile su (1806-10.) u Zadru prve novine na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin. Zadar je u drugoj polovini XIX vijeka žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji. Po Rapallskom ugovoru (1920.) pripao je Italiji; 1944. je nakon kapitulacije Italije vraćen matičnoj zemlji.

Od Drugog svjetskog rata grad se razvio u snažan privredni i kulturni centar. 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa kontinentalnom Hrvatskom odvijale su se isključivo preko ostrva Paga. Zadar je opet proživio ozbiljna rušenja, uključujući neke historijske objekte. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno. Napadi su se nastavili do 1995. kad je završen rat u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Zadar.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zadar je imao 75.062 stanovnika, od čega u samom Zadru 71.471.

Grad Zadar[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
15.190 16.775 19.778 21.933 24.778 27.426 26.241 26.882 23.610 25.465 33.464 50.520 67.154 80.355 72.718 75.062

Napomena: Nastao iz stare općine Zadar.

Zadar (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
8.987 10.811 12.829 14.699 16.969 19.426 17.369 19.296 16.019 18.243 27.324 45.329 63.364 76.343 69.556 71.471

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Bokanjac, Diklo, Dračevac Zadarski i Ploče. Sadrži podatke za ta bivša naselja. U 1869. i 1931. sadrži podatke za naselje Crno, a u 1869. za naselje Kožino.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zadar je imalo 76.343 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Zadar
1991.

ukupno: 76,343

  Hrvati 58,534 (76,67%)
  Srbi 10,958 (14,35%)
  Jugoslaveni 1,728 (2,26%)
  Slovenci 372 (0,48%)
  Albanci 342 (0,44%)
  Muslimani 334 (0,43%)
  Crnogorci 282 (0,36%)
  Makedonci 222 (0,29%)
  Mađari 100 (0,13%)
  Italijani 76 (0,09%)
  Nijemci 45 (0,05%)
  Slovaci 44 (0,05%)
  Česi 28 (0,03%)
  Poljaci 18 (0,02%)
  Rusini 17 (0,02%)
  Ukrajinci 17 (0,02%)
  Rusi 14 (0,01%)
  Rumuni 11 (0,01%)
  Bugari 6 (0,00%)
  Jevreji 6 (0,00%)
  Romi 5 (0,00%)
  Austrijanci 3 (0,00%)
  Grci 3 (0,00%)
  Turci 1 (0,00%)
  ostali 61 (0,07%)
  neopredijeljeni 1,345 (1,69%)
  region. opr. 197 (0,25%)
  nepoznato 1,574 (2,06%)

Galerija[uredi | uredi izvor]

Zadar, panorama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Zadar koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.