Banovina Hrvatska
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Banovina Hrvatska | ||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1939–1941. | ||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
 Položaj na karti
|
||||||||||||||||||||||||||||
| Glavni i najveći grad | Zagreb 45°48′N 15°58′E / 45.800°N 15.967°E | |||||||||||||||||||||||||||
| Službeni jezik | Hrvatski | |||||||||||||||||||||||||||
| Etničke grupe | Hrvati Srbi |
|||||||||||||||||||||||||||
| Državno uređenje | Kondominij Hrvatskog sabora (de facto Bana) i Kralja | |||||||||||||||||||||||||||
| Površina | ||||||||||||||||||||||||||||
• Ukupno |
65.456 km2 | |||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo | ||||||||||||||||||||||||||||
• Ukupno (1939) |
4.403.199 | |||||||||||||||||||||||||||
• Gustoća |
61,5/km2 | |||||||||||||||||||||||||||
| Valuta | Kuna Jugoslavenski dinar |
|||||||||||||||||||||||||||
| Vremenska zona | UTC +1 | |||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
_crowned.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg)
Banovina Hrvatska je bila banovina (pokrajina, regija) kraljevine Jugoslavije od 1939. do 1941. godine. Glavni grad joj je bio Zagreb i obuhvatala je većinu današnje Hrvatske, zajedno sa nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i Srbije.
Banovine Kraljevine Jugoslavije, uspostavljene 1929. godine, doslovno su izbjegavale etničke, vjerske ili historijske granice, što je dovelo do podjele većine jugoslavenskih etničkih grupa u nekoliko banovina, uključujući i Hrvate. Takvom podjelom, Srbi su bili većinski narod u šest, od ukupno devet banovina. Vodeći borbu sa unitarističkom politikom Kraljevine Jugoslavije, hrvatski političari su se uspjeli izboriti za autonomiju nove etničke banovine. 1939. godine, Savska i Primorska banovina su u cjelosti, zajedno sa manjim dijelovima Vrbaske, Zetske, Drinske i Dunavske banovine su pripojene novooformljenoj Banovini Hrvatskoj. Do stavaranja Banovine Hrvatske je došlo potpisivanjem Sporazuma Cvetković-Maček koji je, između ostalog, predviđao rješavanje tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno težnje mnogih hrvatskih političara i pokreta (kao npr. ustaša) izdvajanju Hrvatske iz Kraljevine Jugoslavije.
Nestanak[uredi | uredi izvor]
1941. godine, u Drugom svjetskom ratu, Sile osovine su okupirale Banovinu Hrvatsku i banovina je bila ukinuta proglašenjem NDH 10. aprila 1941. godine. Priobalna područja od Splita do Zadra i u blizini Boke Kotorske su aneksirana od strane fašističke Italije, dok su ostali dijelovi pripojeni marionetskoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ban Ivan Šubašić otišao je u emigraciju i u Londonu politički djelovao pozivajući se na svoju funkciju, kao i članovi vlade. Potpredsjednik vlade Juraj Krnjević nastojao je u političkim igrama unutar vlade sačuvati garancije da će Banovina nakon završetka rata i savezničke pobjede biti obnovljena.
Poslije završetka Drugog svjetskog rata, područje je u cjelosti pripalo Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Unutar SFRJ područje nekadašnje banovine je podijeljeno između republika: SR Hrvatske, SR Bosne i Hercegovine, SR Srbije (SAP Vojvodine) i SR Crne Gore.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Banovina Hrvatska |