Toranj
Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša nego što je široka, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različitog tipa i raznovrsne namjene. Tornjevi se grade upravo zbog njihove visine koja im daje različite prednosti, te mogu biti samostalni (Eiffelov toranj u Parizu) ili dio većeg arhitektonskog kompleksa (Krivi toranj u Pisi).
Tornjevi se posebno razlikuju od zgrada po tome što nisu izgrađeni za stanovanje, već da služe drugim funkcijama koristeći visinu tornja. Na primjer, visina tornja sa satom poboljšava vidljivost sata, a visina tornja u utvrđenoj zgradi kao što je dvorac povećava vidljivost okoline u obrambene svrhe. Tornjevi se takođe mogu graditi za posmatranje, rekreaciju ili telekomunikacione svrhe. Toranj može stajati samostalno ili biti podržan od susjednih zgrada, ili može biti element na vrhu veće strukture ili zgrade.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Tor je izvedena riječ iz latinskog turris, koja opet vuče korijene iz grčkog τύρσις a povezana je s pred-indoeuropskim mediteranskim jezicima, prije svega s ilirskim toponimom Βου-δοργίς. lidijskim Τύρρα, Τύρσα, što se veže s narodom Tirencima (Τυρρήνιοι) ali i Tuski (*Turs-ci), što je bio grčki i latinski naziv za Etrušćane.
Historija[uredi | uredi izvor]
Tornjevi se koriste još od prahistorije. Najstariji poznati tornjevi su kružni tornjevi na zidinama neolitskog grada Jeriha (8000. p. n. e.) i kasniji brojni mesopotamijski tornjevi. Neki od najstarijih sačuvanih primjera su strukture zvane broch u sjevernoj Škotskoj, koje su zapravo valjkaste kuće-tornjevi. Ovi i kasniji feničanski i starorimski primjeri dio su fortifikacijskog odbrambenog sistema te se nazivaju kulama. Kasnije se kule koriste i za druge svrhe (npr. sahat-kula pronađena u Mogadoru iz 1. vijeka p. n. e.) je izvedena od feničanskih i kartaških izvora. Rimljani su koristili oktogonalne tornjeve [1] kao element Dioklecijanove palače u Splitu, koja datira oko 300. godine, dok su Servianske zidine (4. vijek p. n. e.) i Aurelijanove zidine (3. vijeka) imali četvrtaste tornjeve. Kinezi koriste tornjeve kao integralni dio Kineskog zida za vrijeme dinastije Qin (210. p. n. e.).
U islamskoj arhitekturi, još od ranih građevina (Džamija u Samari), oni su važan dio džamije (minaret) s kojega se poziva na molitvu (ezav). Zanimljiv je nedovršeni Hassanov toranj u Maroku, koji je napušten 1199. god. i danas stoji samo kao spomenik.[2]
Toranj u ranokršćanstvu postaje važan dio kršćanskog graditeljstva (zvonik crkve), te kasnijih srednjovjekovnih dvoraca i gradova. Najpoznatiji srednjovjekovni toranj je Kosi toranj u Pisi izgrađen od 1173. do 1372. god.
Himalajski tornjevi su kameni tornjevi koji se većinom nalaze u Tibetu, a izgrađeni su u 14. i 15. vijeku[3]
Funkcija[uredi | uredi izvor]
Strateške prednosti[uredi | uredi izvor]
Tornjevi su kroz historiju svojim vlasnicima omogućavali odbrambenu prednost omogućavajući im pogled na širu okolinu, uključujući i bojna polja. Uključivani su u odbrambene zidine (kula) ili su građeni u blizini potencijalnih meta (opsadni toranj). Danas, se tornjevi u ovoj svrsi mogu pronaći u zatvorima i vojnim kampovima.
Iskorištavanje gravitacije[uredi | uredi izvor]
Korištenjem slobodnog pada za pomjeranje predmeta ili tvari prema dolje, toranj se može koristiti za spremanje zrnastih ili tekućih tvari kao u silosima ili vodenim tornjevima, ali i kao nosač za bušenje zemljišta kao u naftnim tornjevima, te za testiranje (npr. testiranje bombi) ili kao platforme za dubinsko ronjenje i tornjevi za obuku vatrogasaca ili padobranaca. Skijaške skakaonice koriste istu ideju čime se rješava nedostatak prirodne planinske rampe za skokove.
Komunikacija[uredi | uredi izvor]
U historiji su se jednostavni tornjevi poput svetionika, zvonika, sahat-kula, signalnih tornjeva i minareta koristili za komunikaciju preko većih daljina (jedan od najranijih modernih tornjeva ove vrste bio je Shukhov toranj). U novije vrijeme, za ovu funkciju, koriste se radio tornjevi i odašiljači za mobilnu komunikaciju, povećavajući raspon svog signala. CN toranj u Torontu (Kanada) je izgrađen kao komunikacijski toranj s mogućnošću da bude i odašiljač i repetitor. Oblikovan je također i kao turistička atrakcija, te se na njemu nalazi najviši vidikovac na 147. spratu.
Saobraćajna podrška[uredi | uredi izvor]
Tornjevi se također koriste kao nosači mostova, a mogu dostići visine najviših nebodera. Najčešće se koriste kao podrška za viseće mostove. Upotreba pilona, jednostavnih nosača u obliku tornja, je također jako važna za izgradnju željezničkih mostova, vijadukta za masovni transport i luka.
Druge funkcije[uredi | uredi izvor]
- Za pristup visokim objektima: lansirni toranj, servisni toranj, servisna konstrukcija, skela, toranjski kran.
- Za pristup atmosferskim uvjetima u visini: vjetroturbina, meteorološki mjerni toranj, toranj teleskop, solarna elektrana
- Za podizanje visokonaponskih kablova za prenosni toranj za distribuciju električne energije
- Za iskorištavanje temperaturnog gradijenta koji je svojstven visinskom diferencijalu: rashladni toranj
- Za izbacivanje i raspršivanje potencijalno štetnih plinova i čestica u atmosferu: dimnjak
- Za zaštitu od izlaganja: BREN toranj, gromobran toranj
- Za snimanje: Geodetski toranj
- Za ispuštanje predmeta: cijev za ispuštanje (toranj za ispuštanje), platforma za ronjenje
- Za testiranje aplikacija koje zahtijevaju visoku visinu: ispitni toranj lifta
- Za poboljšanje strukturalnog integriteta: tiristorski toranj
- Za oponašanje tornja ili obezbjeđivanje visine za potrebe obuke: vatrogasni toranj, padobranski toranj
- Kao umjetnost: Šuhov toranj
- Za rekreaciju: toranj za penjanje
- Kao simbol: Vavilonska kula, Kula (Tarot karta), crkveni toranj
Termin "toranj" se također ponekad koristi za označavanje vatrogasne opreme sa izuzetno visokim stepenicama dizajniranim za upotrebu u operacijama gašenja požaraa koje uključuju visoke zgrade.
Podjela[uredi | uredi izvor]
Neboder[uredi | uredi izvor]
Moderna vrsta tornja, neboder, koristi manje prostora na zemlji (gabarita) u odnosu na kvadratni prostor unutar građevine. Neboderi se često ne svrstavaju u tornjeve, iako moraju imati oblik i konstrukciju tornja. U Britaniji, visoke stambene zgrade nazivaju toranjskim blokovima, a u Sjedinjenim Državama, neboderi Svjetskog trgovačkog centra imali su nadimak Twin Towers (Tornjevi blizanci), nadimak koji djele s Petronas tornjevima u Kuala Lumpuru.
Ostale vrste tornjeva[uredi | uredi izvor]
- za dostizanje visina: lansirni toranj, servisni toranj, vagon-toranj
- za postizanje atmosferskih uslova: turbina za vjetar, meteorološki toranj, teleskopski toranj, solarni toranj,
- za iskorištavanje temperaturne razlike u dugim cijevima: rashladni toranj, dimnjak
- za zaštitu od vanjskih uticaja: BREN toranj
- za industrijsku proizvodnju: shot toranj
- za nadgledanje: Nadgledni toranj
- kao simbol: Babilonski toranj, Tarot toranj, crkveni toranj (kampanil).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ C. Michael Hogan, "Dioklecijanova palača", Megalitski portal, A. Burnham ed, 6. augusta, 2007.
- ^ Justin McGuinness, Maroko - priručnik, turistički vodič iz 2003., str. 560. ISBN 1-903471-63-X
- ^ http://msnbc.msn.com/id/3474951 Dana Thomas, Toornjevi do neba, Newsweek, 15. novembra 2003.
 |
Commons ima datoteke na temu: Toranj |