Toranj
Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša nego što je široka, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različitog tipa i raznovrsne namjene. Tornjevi se grade upravo zbog njihove visine koja im daje različite prednosti, te mogu biti samostalni (Eiffelov toranj u Parizu) ili dio većeg arhitektonskog kompleksa (Krivi toranj u Pisi).
Sadržaj
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Tor je izvedena rječ iz latinskog turris, koja opet vuče korijene iz grčkog τύρσις a povezana je s pred-indoeuropskim mediteranskim jezicima, prije svega s ilirskim toponimom Βου-δοργίς. lidijskim Τύρρα, Τύρσα, što se veže s narodom Tirencima (Τυρρήνιοι) ali i Tuski (*Turs-ci), što je bio grčki i latinski naziv za Etrušćane.
Historija[uredi | uredi izvor]
Tornjevi se koriste još od prahistorije. Najstariji poznati tornjevi su kružni tornjevi na zidinama neolitskog grada Jeriha (8000. p. n. e.) i kasniji brojni mesopotamijski tornjevi. Neki od najstarijih sačuvanih primjera su strukture zvane broch u sjevernoj Škotskoj, koje su zapravo valjkaste kuće-tornjevi. Ovi i kasniji feničanski i starorimski primjeri dio su fortifikacijskog odbrambenog sistema te se nazivaju kulama. Kasnije se kule koriste i za druge svrhe (npr. sahat-kula pronađena u Mogadoru iz 1. vijeka p. n. e.) je izvedena od feničanskih i kartaških izvora. Rimljani su koristili oktogonalne tornjeve [1] kao element Dioklecijanove palače u Splitu, koja datira oko 300. godine, dok su Servianske zidine (4. vijek p. n. e.) i Aurelijanove zidine (3. vijeka) imali četvrtaste tornjeve. Kinezi koriste tornjeve kao integralni dio Kineskog zida za vrijeme dinastije Qin (210. p. n. e.).
U islamskoj arhitekturi, još od ranih građevina (Džamija u Samari), oni su važan dio džamije (minaret) s kojega se poziva na molitvu (ezav). Zanimljiv je nedovršeni Hassanov toranj u Maroku, koji je napušten 1199. god. i danas stoji samo kao spomenik.[2]
Toranj u ranokršćanstvu postaje važan dio kršćanskog graditeljstva (zvonik crkve), te kasnijih srednjovjekovnih dvoraca i gradova. Najpoznatiji srednjovjekovni toranj je Kosi toranj u Pisi izgrađen od 1173. do 1372. god.
Himalajski tornjevi su kameni tornjevi koji se većinom nalaze u Tibetu, a izgrađeni su u 14. i 15. vijeku[3]
Funkcija[uredi | uredi izvor]
Strateške prednosti[uredi | uredi izvor]
Tornjevi su kroz historiju svojim vlasnicima omogućavali odbrambenu prednost omogućavajući im pogled na širu okolinu, uključujući i bojna polja. Uključivani su u odbrambene zidine (kula) ili su građeni u blizini potencijalnih meta (opsadni toranj). Danas, se tornjevi u ovoj svrsi mogu pronaći u zatvorima i vojnim kampovima.
Iskorištavanje gravitacije[uredi | uredi izvor]
Korištenjem slobodnog pada za pomjeranje predmeta ili tvari prema dolje, toranj se može koristiti za spremanje zrnastih ili tekućih tvari kao u silosima ili vodenim tornjevima, ali i kao nosač za bušenje zemljišta kao u naftnim tornjevima, te za testiranje (npr. testiranje bombi) ili kao platforme za dubinsko ronjenje i tornjevi za obuku vatrogasaca ili padobranaca. Skijaške skakaonice koriste istu ideju čime se rješava nedostatak prirodne planinske rampe za skokove.
Komunikacija[uredi | uredi izvor]
U historiji su se jednostavni tornjevi poput svetionika, zvonika, sahat-kula, signalnih tornjeva i minareta koristili za komunikaciju preko većih daljina (jedan od najranijih modernih tornjeva ove vrste bio je Shukhov toranj). U novije vrijeme, za ovu funkciju, koriste se radio tornjevi i odašiljači za mobilnu komunikaciju, povećavajući raspon svog signala. CN toranj u Torontu (Kanada) je izgrađen kao komunikacijski toranj s mogućnošću da bude i odašiljač i repetitor. Oblikovan je također i kao turistička atrakcija, te se na njemu nalazi najviši vidikovac na 147. spratu.
Saobraćajna podrška[uredi | uredi izvor]
Tornjevi se također koriste kao nosači mostova, a mogu dostići visine najviših nebodera. Najčešće se koriste kao podrška za viseće mostove. Upotreba pilona, jednostavnih nosača u obliku tornja, je također jako važna za izgradnju željezničkih mostova, vijadukta za masovni transport i luka.
Podjela[uredi | uredi izvor]
Neboder[uredi | uredi izvor]
Moderna vrsta tornja, neboder, koristi manje prostora na zemlji (gabarita) u odnosu na kvadratni prostor unutar građevine. Neboderi se često ne svrstavaju u tornjeve, iako moraju imati oblik i konstrukciju tornja. U Britaniji, visoke stambene zgrade nazivaju toranjskim blokovima, a u Sjedinjenim Državama, neboderi Svjetskog trgovačkog centra imali su nadimak Twin Towers (Tornjevi blizanci), nadimak koji djele s Petronas tornjevima u Kuala Lumpuru.
Ostale vrste tornjeva[uredi | uredi izvor]
- za dostizanje visina: lansirni toranj, servisni toranj, vagon-toranj
- za postizanje atmosferskih uslova: turbina za vjetar, meteorološki toranj, teleskopski toranj, solarni toranj,
- za iskorištavanje temperaturne razlike u dugim cijevima: rashladni toranj, dimnjak
- za zaštitu od vanjskih uticaja: BREN toranj
- za industrijsku proizvodnju: shot toranj
- za nadgledanje: Nadgledni toranj
- kao simbol: Babilonski toranj, Tarot toranj, crkveni toranj (kampanil).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ C. Michael Hogan, "Dioklecijanova palača", Megalitski portal, A. Burnham ed, 6. augusta, 2007.
- ^ Justin McGuinness, Maroko - priručnik, turistički vodič iz 2003., str. 560. ISBN 1-903471-63-X
- ^ http://msnbc.msn.com/id/3474951 Dana Thomas, Toornjevi do neba, Newsweek, 15. novembra 2003.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
