Paleozoik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 542 a trajala je do oko 251 miliona godina računajući od sadašnjeg vremena. Dijeli se na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm.

U kambriju, prije oko 540 miliona godina, na kopnu nije bilo nikakvog života, no zato su u moru živjele svakojake biljke te životinje mehkog tijela: mekušci, meduze, spužve. U to doba prva stvorenja s nogama sele se na morsko dno: trilobiti.

Tokom sljedećih 160 miliona godina pojavljuju se nove morske životinje: korali i morski ljiljani, kao i neobične ribe bez čeljusti zvane agnati ili "okrugloustaši". One su ujedno i prvi kičmenjaci. Ubrzo mora i okeane nastanjuju razne vrste riba koje potom kreću u slatku vodu: jezera i rijeke. Na kopnu, na obalama močvara, počinju rasti biljke. Sada na tlu ima hrane pa se pojavljuju insekti. Početkom karbona, prije 360 miliona godina, biljke malo-pomalo osvajaju obale. Insekti se mijenjaju. Prvi kičmenjaci izlaze iz vode: to su vodozemci koji su naučili udisati zrak i imaju 4 noge za hodanje. Postaju sve brojniji, a iz njih se razvijaju gmazovi koji su u stanju izvan vode izleći se iz ljuske.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Paleontolozi se koriste terminom faunalni stadiji radije nego geološki periodi. Nomenklatura stadija je dosta kompleksna. Pogledaj "The Paleobiology Database". Pristupljeno 19.3.2006.  za odličan primjer redne liste faunalnih stadija.
  2. ^ Datumi su donekle nejasni s razlikama od nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog netačnosti u datiranju i problem da se depoziti pogodni za radiometrijsko datiranje rijetko javljaju upravo na mjestima u geološkoj koloni gdje bi bili najkorisniji. Datumi i greške citirane gore su u skladu sa vremenskom skalom Međunarodne komisije za stratigrafiju iz 2004. godine. Datumi označeni sa * označavaju granice, gdje su međunarodno dogovorene globalne granice stratotipskih sekcija i tački.
  3. ^ a b c d Historijski, kenozoik se dijeli na sub-ere kvartar i tercijar, kao i na neogen i paleogen. Ipak, Međunarodna komisija za stratigrafiju je odlučila da prestane koristiti pojmove kvartar i tercijar kao dio formalne nomenklature.
  4. ^ Početno vrijeme za holocensku epohu ovdje je navedeno kao prije 11.430 godina od danas ± 130 godina (tj. između 9610. p.n.e.-9560. p.n.e. i 9350. p.n.e.-9300. p.n.e.).
  5. ^ Prema studiji vezanoj za Arktičku klimu, Biološkog instituta, Univerziteta u Utrehtu (eng. Institute of Environmental Biology , Utrecht University) azola paprat je imala značajnu ulogu u promjeni klime prije oko 55 miliona godina koja se promijenila iz tropske u hladnu. Ta paprat je imala veliko rasprostranjenje čime je doprinijela obaranju koncentracije ugljik-dioksida u vazduhu.
  6. ^ a b U Sjevernoj Americi, Carboniferous je podijeljen na Mississippian i Pennsylvanian Periode.
  7. ^ Prekambrij je također poznat i kao Cryptozoic.
  8. ^ a b c d e f g h i j k l m n The Proterozoik, Arhaik and Hadajk se često zajednički imenuju kao Prekambrijsko vrijeme, ili nekada također kao Cryptozoic.
  9. ^ a b c d e f g h i j k l Definisano uapsolutnim godinama (Global Standard Stratigraphic Age).
  10. ^ Najstarija mjerljiva starost kratona, ili kontinentalne kore, je oko 3600-3800 Ma
  11. ^ Iako često korišten, Hadajk nije formalan eon a donje granice za Arhaik i Eoarhaik nisu utvrđene. Hadajk nekada također nazivaju Priscoan ili Azoic. Nekada, Hadajk se može naći izdijeljen na poddijelove u skladu sa mjesečevom geološkom vremenskom skalom. Ove ere uključuju Kriptik i Basensku grupu (koje su poddijelovi pre-Nektarijum ere), Nektarijum, i Donji Imbrijum.
  12. ^ a b c d Imena ovih era su uzeta iz Lunarne geološke vremenske skale. Njihova upotreba u zemaljskoj geologiji je neslužbena.
  13. ^ Bowring, Samuel A. (1999). "Priscoan (4.00-4.03 Ga) orthogneisses from northwestern Canada". Contributions to Mineralogy and Petrology 134: 3. doi:10.1007/s004100050465.  Najstarija stijena na Zemlji je Acasta Gneiss, i datirana je u period od prije oko 4.03 Ga, locirana je u Sjeverozapadnoj teritoriji Kanade.
  14. ^ http://www.geology.wisc.edu/%7Evalley/zircons/Wilde2001Nature.pdf