Devon (period)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Era[1] Period Milioni godina
Paleozoik Perm 298,9 ±0,2
Karbon Pensilvanij 323,2 ±0,4
Misisipij 358,9 ±0,4
Devon 419,2 ±3,2
Silur 443,4 ±1,5
Ordovicij 485,4 ±1,9
Kambrij 541,0 ±1,0

Devon je sistem i period geološke vremenske skale koji pripada paleozojskoj eri. Paleozoik je podijeljen u šest perioda od kojih je devon četvrti, nakon silura, a i spred karbona. Započeo je prije oko 417 miliona godina, a završio prije oko 354 miliona godina.[2][3][4]Imenovan je po Devonu, županiji koja se nalazi na poluotoku Cornwall, na jugozapadu Engleske, gdje su škotski geolog Roderick Murchison i njegov engleski kolega Adam Sedgwick identificirali ovaj sistem, 1839.[5]

U pogledu paleogeografije, nastala kopna su završila raspoređivanje između superkontinenta na jugu, Gondwana, i još jednog na sjeveru, u visini ekvatora, nazvanog Laurusia. Počeo je u koliziji dva kratona, Laurentia i Baltik, u početku razdvojena okeanskim barijerama. Dugoročno gledano, oba se kasnije konvergiraju formirajući jedini superkontinent koji se zove Pangea.

U okeanima primitivni morski psi postaju mnogobrojniji nego za vrijeme silura, a pojavljuju se prve ribe, Sarcopterygii i Osteichthyes (košljoribe). Veliki koralni grebeni, trilobiti i Brachiopoda još uvijek su česti, a pojavljuju se prvi mehkušci, amoniti. Na kopnu se šire Spermatophyta (biljke sa sjemenom) tvoreći ogromne šume. Za vrijeme devona, prije otprilike 365 miliona godina, nastaju prvi vodozemci. Također se razgranava nekoliko linija kopnenih Arthropoda (člankonožaca). Na kraju razdoblja došlo je do masovnog devonskog izumiranja, što je ozbiljno uticalo na morski život. Za vrijeme devona, u nekim područjima formirana su nalazišta nafte i prirodnog plina.

Rekonstrukcija mogućeg devonskog prizora.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Devon je obično podijeljen na donji, srednji i gornji i na sedam doba / katova, koji su po redu od najnovijeg do najstarijeg slijedeći:[2]

Era
Eratema
Period
Sistem
Epoha
Serija
Dob
Pod
Relevantni događaji Početak, u
milionima
godina
Paleozoik Perm 299,0±0,8
Karbon 359,2±2,5
Devon Gornji/ Tardij Famenienij Prva pojava oblika i grupa Lycopodiophyta, Equisetum (konjski rep) i paprati, kao i prva sjemenjača (Progymnosperme), prve stablašice (progolosjemenjače roda Archaeopteris), prvi insekti (bez krila). U okenanima bujaju i diveergiraju raznoliki Brachiopoda, Atrypida, korali, Tabulata, i morski krinovi, kao i vrhunac Ammonoidea i Goniatitida vrhovi, koleoidi

lignje u obliku palamara. Opada progresija trilobita i oklopnih bezviličnjača propadaju, započinje carstvo riba sa vilicama (Placoderma, Sarcopterygii i Ostichties, prvi vodozemci još su vodeni. Nastaje Euramerika (kontinent drevnog crvenog pješčenjaka).

Clavo dorado.svg372,2±1,6
Fraznienij Clavo dorado.svg382,7±1,6
Srednji Givetienij Clavo dorado.svg387,7±0,8
Ajfelienij Clavo dorado.svg393,3±1,2
Donji/ Temprano Emsijenij Clavo dorado.svg407,6±2,6
Pragienij Clavo dorado.svg410,8±2,8
Lohkovienij Clavo dorado.svg419,2±3,2
Silur 443,7±1,5
Ordovicij 488,3±1,7
Kambrij 542,0±1,0
Stari crveni pješčenjak. Ljestvica u rasponu od 1 cm.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
  2. ^ a b Global Boundary Stratotype Section and Point (GSSP) of the International Commission of Stratigraphy, Status on 2009.
  3. ^ International Stratigraphic Chart, 2008
  4. ^ Gradstein, F.M.; Ogg, J.G.; Smith, A.G. (2004). A Geologic Time Scale 2004. Cambridge university press
  5. ^ Sedgwick, A. y Murchison, R. I. (1839). «On the classification of the older rocks of Devonshire and Cornwall». Proceedings of the Geological Society of London, 3 (63): 121-123

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]