Ammonoidea

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Amoniti)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ammonoidea
Vremenski raspon:
devon, prije 409 miliona godina – kreda, prije 66 miliona godina
Umjetnička reonstrukcijaAsteroceras
Umjetnička reonstrukcijaAsteroceras
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Mollusca
Razred Cephalopoda
Potklasa Ammonoidea

Amoniti su grupa izumrlih morskih mehkušaca, životinja podrazreda Ammonoidea u razredu Cephalopoda. Ovi mekušci, usko su povezani sa životom kolenoida (tj. hobotnica, lignji i sipa) nego što su sa ljuštirastim nautiloidima poput živih vrsta roda Nautilus.[1] Najraniji amontii pojavljuju se tokom devona, a posljednja vrsta je nestala u kredno-paleogenskom izumiranju. Amontii su izvrsni indeksni fosili, pa je često moguće, nalazonosni sloj stijena, sa određenim vrstama ili rodovima, povezati sa specifičnim geološkim vremenskim periodima. Njihove fosilne ljušture, obično imaju planispirali oblik, iako je bilo i nekih helikoidno spiralnih i nespiraliziranih oblika (poznatih kao heteromorfi).

Naziv amonit, iz kojeg je izveden naučni naziv, bio je nadahnut spiralnim oblikom njihovih fosiliziranih ljuštura, koje donekle podsjećaju na jako uvijene ovnovske rogove. Plinije Stariji (umro 79. godine blizu Pompeja) nazvao je fosile tih životinja ammonis cornua ("Amonovi rogovi), jer je egipatski bog Amon (Amun) bio tipski prikazan sa ovnovskim rogovimaa.[2] Često se amonitni rodovi završavaju sufiksom ceras, od grčkog κέρας = rog.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Tjelesna građa liči na onu u recentnom rodu Nautilus. Obično imaju simetrično spiralno savijene ljušturice, promjera 0,5 cm do 2,5 m. Kućica je pregrađena komorama sa plinom kako bi životinja, koja je bila smještena samo u zadnjoj komori, lakše plivala. Septe su prirasle uza zid različito naboranim šavovima (suturama), po kojima se određuju pojedine vrste.

Vremenski raspon ovog zanimljivog taksona trajao je od devona do kraja krede, kada su relativno brzo evoluirali i raširili, pa su vrlo dobri indeksni fosili. Dosad je poznato najmanje 2.000 rodova, uključujući više od 6.000 fosilnih vrsta.

Dijagnostička svojstva[uredi | uredi izvor]

Amoniti (podrazred Ammonoidea) mogu se razlikovati po septi, razdjelnim zidovima koji razdvajaju komore u fragmokonu, po prirodi šavova gdje setse spajaju vanjski zid ljušture i, općenito, po njihovom sifunkulama.

Septa[uredi | uredi izvor]

Amonoidne septe (pregrade) karakteristično imaju izbočine i udubljenja te su u različitom stupnju, sprijeda konveksne, razlikujući ih od nautiloidnih pregrada koje su obično jednostavno konkavne, tanjiraste strukture. Topologija septi, posebno oko oboda, rezultira različitim uzorcima šavova.[3]

Šavovi[uredi | uredi izvor]

Kod smonoita su pronađena tri glavna tipa šavova:

  • Goniatitni: brojni nepodijeljeni režnjevi i prijevoji; obično 8 režnjeva oko spirale. Ovaj obrazac je karakterističan za paleozojske amonoide.
  • Ceratitni: režnjevi imaju podjeljene vrhove, koji im daju izgled nazubljenih pila, i zaobljene nepodijeljene navoje. Ovaj uzorak šavova karakterističan je za trijasne amonoide i ponovo se pojavljuje u krednim "pseudoceratitima".
  • Amonitski: režnjevi i navoji su mnogo podijeljeniji (nabrušeni); pododjeljci su obično zaobljeni, umjesto nazubljeni. Amonoidi ove vrste su najvažnije vrste sa biostratigrafskog stanovišta. Ova vrsta šavova karakteristična je za amonoide jure i krede, ali se protežu sve do perma.

Sifunkula[uredi | uredi izvor]

Sifunkula, u većini amonoida je uska cjevasta struktura koja se proteže duž vanjskog ruba ljušture, poznata kao venter, spajajući komore fragmokona sa tijelom ili živom komorom. To ih razlikuje od današnjih nautiloida (rodovi Nautilus i Allonautilus) i tipskih nautilida, u kojima sifunkul prolazi kroz sredinu svake komore. Međutim, najraniji nautiloidi, kasnog kambrijskog i ordovicijskog tipa, obično su imali ventralne sifunkule poput amonita, iako često proporcionalno veće i unutrašnje struktura. Riječ "sifunkul" dolazi od novoglatinskog sifunkulus, što znači "mali sifon".

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Amonitna ljuštura, promatrana u presjeku, koja otkriva unutarnje komore i pregrade (septe)

Amoniti vode porijeklom od bactritoidnih nautiloida, amonoidnih glavonožaca, koji su se prvi put pojavili u devonu (prije oko 409 miliona godina) i gotovo izumrli na kraju krede (prije 66 miliona godina), zajedno sa dinosaurima. Klasifikacija amonoida dijelom se temelji na ornamentaciji i strukturi septi koje u ljušturama imaju plinske komore. Gotovo svi nautiloidi imaju vrhove i režnjeve (ili udubine).

Redovi i podredovi[uredi | uredi izvor]

Amonititni amonoid koji nema tjelesne komore, sa površinama pregrada (posebno desno) i valovitim režnjevima i navojima.
Fosil dužičastog ammonita u Američkom muzeju historije prirode (American Museum of Natural History), New York City, dijametar oko 7 cm

Ammonoidea dijele se u šest redova, od najprimitivnijih do najizvedenijih:

U nekim klasifikacijama oni su ostavljeni kao potporedovi, uključeni u samo tri reda: Goniatitida, Ceratitida i Ammonitida.

Animalia

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Klug, Christian; Kröger, Björn; Vinther, Jakob; Fuchs, Dirk (august 2015). "Ancestry, Origin and Early Evolution of Ammonoids". u Christian Klug; Dieter Korn; Kenneth De Baets; Isabelle Kruta; Royal H. Mapes (ured.). Ammonoid Paleobiology: From macroevolution to paleogeography. Topics in Geobiology 44. Springer. str. 3-24. doi:10.1007/978-94-017-9633-0_1.
  2. ^ Natural History (Pliny) 37.40.167
  3. ^ "The Cephalopoda". ucmp.berkeley.edu. Pristupljeno 24. 9. 2019.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]