Geološka vremenska skala

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Sat koji predstavlja neke od glavnih jedinica geološkog vremena i definitivnih događaja u Zemljinoj historiji.
Hadeanski eon predstavlja vrijeme prije fosilnih otkrića života na Zemlji.
Smatra se da je njegova gornja granica na prije oko 1,000.000.000 milijardi godina. Ostale podjele odražavaju evoluciju života; arhean i proterozoik su eoni, paleozoik, mezozoik i kenozoik su ere u eonu fanerozoik. Kvartarni period od tri miliona godina, vrijeme prepoznatljivo po ljudima, premalen je da bi bio vidljiv na ovoj skali.


Geološka vremenska skala (GTS) je sistem hronološkog datiranja koji određuje odnose geoloških slojeva (stratigrafija) sa vremenom i koristi u geologiji, paleontologiji i drugim naukama o Zemlji, da opiše vremena i odnose događaja koji su se dogodili u historiji Zemlje. Tabela raspona geoloških vremena, koja je ovdje predstavljena, slaže se sa nomenklaturom, datiranju i standardnim bojama kodova, koje je utvrdila Međunarodna komisija za stratigrafiju.

Dokazi prema radiometrijskom datiranju ukazuju da je Zemlja stara oko 4,54 milijarde godina.[1][2]

Geologija ili duboko vrijeme Zemljine prošlosti je podijeljena u različite jedinice, prema događajima koji su se desili u svakom periodu. Različiti rasponi vremena na GTS obično su obilježeni promjenama u sastavu slojeva koji im odgovaraju i ukazuju na velike geološke ili paleontološke događaje, kao što je masovno izumiranje. Naprimjer, granica između perioda krede i paleogena definirana je kreda-paleogen izumiranjem, koje je označilo propast ne-ptičjih dinosaura i mnogih drugih grupa životinja. Stariji vremenski razmaci, koji su datirani pouzdanim fosilnim zapisom (prije eona proterozoik), definirani su njihovom apsolutnom starošću.

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Najveća definirana jedinici vremena je supereon, sastavljen od eona. Eoni su podijeljeni u ere, koji su zatim podijeljene u periode, epohe i doba. Termini "eonotem", "eratem", " sistem", " serija" i " faza" koriste se za slojeve stijena koje odgovaraju tim periodima geološkog puta u historiji Zemlje.

Jedinice geohronologije i stratigrafije
Segmenti stijena (slojevi) u hronostratigrafiji Vremenski raspon u geohronologiji Napomene uz

geohronološke jedinice

Eonotem Eon Ukupno 4, pola milijarde godina ili više
Eratem Era Definiranih 10, nekoliko stotina miliona godina
Sistem Period Definirano 22, 10 do ~100 milliona godina
Serija Epoha Definirano 34, 10 miliona godina
Faza Doba Definirano 99, millioni godina
Horizont Hron Podjedinica doba, ne upotrebljava se u vremenskoj skali ICS

Geologija kvalificira ove jedinice kao "rane", "srednje" i "kasne" kada se odnose na vrijeme, a "niže", "srednje" i "gornje" - kada se odnose na odgovarajuće stijene. Na primjer, serija donje jure u hronostratigrafiji odgovara epohi rane jure u geohronologiji.[3] Geološke jedinice iz istog vremena, ali iz različitih dijelova svijeta često izgledaju drugačije i sadrže različite fosile, pa su u istom periodu historijski data različita imena u različitim zemljama. Naprimjer, u Sjevernoj Americi donji kambrij zove se serija Waucoban koja je podijeljena u zone, na osnovu sukcesije trilobita. U Istočnoj Aziji i Sibiru, ista jedinica je podijeljena u faze aleksijan, atdabanijan i botomijan. Ključni aspekt rada Međunarodne komisije za stratigrafiju je pomirenje ovih konfliktnih terminologija i definiranje univerzalnih horizonata koji se mogu koristiti širom svijeta.[4] Termin "antropocen" se koristi neformalno u popularnoj kulturi, a sve veći broj naučnika u opisu epohe u kojoj živimo. Termin su uveli Paul Crutzen i Eugene Stoermer 2000. da opišu trenutno vrijeme, u kojem ljudi imaju ogroman uticaj na životnu sredinu. To je evoluiralo u opisivanje kao "epohe", počevši od nekog vremena u prošlosti i u cijelini da definira antropogenu emisiju ugljika i proizvodnj i potrošnje plastičnih proizvoda koji su ostali u tlu.[5] Protivnici ovog pojma tvrde da ga ne treba koristiti, jer je vrlo teško, ako ne i gotovo nemoguće, da se definira određeno vrijeme kada su ljudi počeli uticati na slojeve stijena koje definiraju početak jedne takve epohe.[6] Drugi misle da ljudi nisu ni počeli da otklanjaju svoj najveći uticaj na Zemlji i stoga antropocen još nije ni počeo. U svakom slučaju, ICS još nije službeno odobrio termin, do kraja 2016.[7]

Formiranje geološke vremenske skale[uredi | uredi izvor]

Prvi ozbiljni pokušaji da se formuliras geološka skala vremena, koja bi se mogla primijeniti bilo gdje na Zemlji potiče iz kraja 18. stoljeća. Najuticajniji rani pokušaji (zagovarao i Abraham Werner, između ostalih) dijele stijene Zemljine kore u četiri vrste: primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne. Svaka vrsta stijena, prema teoriji, formira se u određenom periodu u historiji Zemlje. Bilo je tako moguće govoriti o "tercijarnom periodu", kao i "tercijarnim stijenama". Zaista, termin "tercijarne" (sadaju u paleogen i neogen) ostao je u upotrebi kao ime geoloških perioda u 20. stoljeću, a "kvartar" ostaje u formalnoj upotrebi kao naziv tekućeg perioda. Identifikaciju slojeva premsa fosilima koje sadrže, pionirski su počelo William Smith, Georges Cuvier, Jean d'Omalius d ' Halloy i Alexandre Brogniart, u početku 19. stoljeća, omogućivši geolozima da preciznije podijeliti historiju Zemlje. To im je omogućio da se povežu slojeve preko nacionalnim (ili čak i kontinentalnim) granicama. Ako dva sloja (ipak udaljeni u prostoru ili drugačiji u sastavu) sadrže iste fosile, šanse su dobre da se utvrde u isto vrijeme. Detaljne studije slojeva i fosila Evrope između 1820. i 1850. proizvele su niz geoloških perioda koji se i danas koristi.

Imenovanje geoloških perioda, era i epoha[uredi | uredi izvor]

Proces je bio obilježen dominaciom britanskih geologa i imena perioda. "Kambrij", (klasični naziv za Vels), "ordovicij" i "silur", nazvani su po drevnim velškim plemenima, jer su periodi definirani pomoću stratigrafske sekvence iz Velsa.[8] "Devon" je imenovan po engleskoj županiji Devon, a ime "karbona" ili krede je jednostavno adaptacija "mjerae uglja", pojam starog britanskog geologa za isti skup slojeva. "Perm" je dobio ime po Permu, Rusija, jer ga je pomoću slojeva u toj regiji definirao škotski geolog Roderick Murchison. Međutim, neke periode definirali su geolozi iz drugih zemalja. "Trijas" je 1834. imenovao njemački geolog Friedrich Von Alberti iz tri različita sloja (latinski trias što znači trijada). U ležištima krede, zatim crnih škriljaca, zvanim trijas, koji se nalaze u cijeloj Njemačkoj i Sjeverozapadnoj Europi. Juru je imenovao francuski geolog Alexandre Brogniart za široke morske krečnjake u planinama Jura. "Kredu" (od latinskog creta = kreda) kao poseban period je prvi put definirao belgijski geolog Jean d'Omalius d'Halloy 1822., proučavajući slojeve u pariskom bazenu.[9] i imenovana za široka ležišta krede (kalcij-karbonat deponovan od ljuštura morskih beskičmenjaka). Britanski geolozi su također odgovorni za grupiranje perioda u ere i podjelu perioda tercijara i kvartara u epohe. John Phillips je 1841. objavio prvu globalnu geološku vremensku skalu na osnovu vrste fosila koji su nađeni u svakoj eri. Phillipsova skala pomogla je standardiziranje upotrebe termina kao što jsu paleozoik ("stari život") koji je proširen da pokrije veći period nego što je bio prethodni i mezozoik' ' ("srednji život"), koji je izumio.[10]

Datiranje vremenske skale[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Hronološko datiranje

Kada su William Smith i Sir Charles Lyell prvi priznali da su slojevi stijena predstavljeni uzastopnim vremenskim periodima, vremenska skala mogla se procijeniti samo vrlo neprecizno, jer se različite vrste stope promjena koriste u procjeni, a koje jako variraju. Dok su kreacionisti predlagali termin za starost Zemlje od oko šest ili sedam hiljada godina (na osnovu Biblije), rani geolozi su predlagali milione godina za geološkw periode sa nekim koji čak ukazuju na gotovo beskonačnu dob Zemlje. Geolozi i paleontolozi su konstruirali geološku tabelu na osnovu relativne pozicije različitih slojeva i fosila, procjenjenu na vremenskoj skali utemeljenoj na proučavanju stope promjena različitih vpojava, kao što su atmosferilije, erozija, sedimentacija i litifikacija. Otkriće radioaktivnosti 1896. i razvoj njenih geoloških aplikacija u radiometruijskom datiranju, u prvoj polovini 20. stoljeća (pionir je geolog Arthur Holmes) omogućilo je preciznije apsolutnu datiranje stijena, a dobi različitih slojeva stijena i starosti Zemlje bili su predmet značajne rasprave. Prvu geološku vremensku skalu koja je uključivala apsolutno datiranje, objavio je je britanski geolog Arthur Holmes, 1913. godine.[11] On je u velikoj mjeri kreirao novostvorenu disciplinu geohronologija i objavio svjetski poznatu knjigu The Age of the Earth, u kojoj je procijenjeno da Zemljina dob izbosi najmanje 1,6 milijardi godina.[12] U 1977. godini, Globalna komisije za stratigrafiju (sada Međunarodna komisija za stratigrafiju) počela je sa pokušajima da definira globalne reference poznate kao GSSP (Global Boundary Stratotype and Point”(Globalna granica stratotipskih sekcija i tačaka ) za geološke perioda i faunske faze. Najnoviji rad Komisije objavljen je u geološkoj vremenskoj skali 2004. Gradsteina et al.[13] Dostupan je UML kao vremenski strukturiran okvir, odnosi se na GSSP. [14] Ažurirane verzije GSSPs i međunarodne hronostratigrafske tabele bjavljene su na web stranici Komisije. [15]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Age of the Earth". U.S. Geological Survey. 1997. Arhivirano s originala, 23 December 2005. Pristupljeno 2006-01-10. 
  2. ^ Dalrymple, G. Brent (2001). "The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved". Special Publications, Geological Society of London 190 (1): 205–221. Bibcode:2001GSLSP.190..205D. doi:10.1144/GSL.SP.2001.190.01.14. 
  3. ^ International Commission on Stratigraphy. "Chronostratigraphic Units." International Stratigraphic Guide. Accessed 14 December 2009. stratigraphy.org
  4. ^ Statutes of the International Commission on Stratigraphy, retrieved 26 November 2009
  5. ^ "Anthropocene: Age of Man - Pictures, More From National Geographic Magazine". ngm.nationalgeographic.com. Pristupljeno 2015-09-22. 
  6. ^ "What is the Anthropocene and Are We in It?". 
  7. ^ "Subcomission on Quaternary Stratigraphy, ICS » Working Groups". quaternary.stratigraphy.org. 
  8. ^ John McPhee, Basin and Range, pp. 113–114.
  9. ^ Great Soviet Encyclopedia (jezik: Russian) (3rd iz.). Moscow: Sovetskaya Enciklopediya. 1974. vol. 16, p. 50. 
  10. ^ Rudwick, Martin Worlds Before Adam: The Reconstruction of Geohistory in the Age of Reform (2008) pp. 539–545
  11. ^ Geologic Time Scale
  12. ^ How the discovery of geologic time changed our view of the world, Bristol University
  13. ^ Felix M. Gradstein, James G. Ogg, Alan G. Smith (Editors); A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press, 2005, (ISBN 0-521-78673-8)
  14. ^ Cox, Simon J. D.; Richard, Stephen M. (2005). "A formal model for the geologic time scale and global stratotype section and point, compatible with geospatial information transfer standards". Geosphere (The Geological Society of America) 1 (3): 119–137. Bibcode:2005Geosp...1..119C. doi:10.1130/GES00022.1. Pristupljeno 31 December 2012. 
  15. ^ Official website Archived 20 September 2005 at the Wayback Machine.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


  1. ^ Paleontolozi se koriste terminom faunalni stadiji radije nego geološki periodi. Nomenklatura stadija je dosta kompleksna. Pogledaj "The Paleobiology Database". Pristupljeno 19.3.2006.  za odličan primjer redne liste faunalnih stadija.
  2. ^ Datumi su donekle nejasni s razlikama od nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog netačnosti u datiranju i problem da se depoziti pogodni za radiometrijsko datiranje rijetko javljaju upravo na mjestima u geološkoj koloni gdje bi bili najkorisniji. Datumi i greške citirane gore su u skladu sa vremenskom skalom Međunarodne komisije za stratigrafiju iz 2004. godine. Datumi označeni sa * označavaju granice, gdje su međunarodno dogovorene globalne granice stratotipskih sekcija i tački.
  3. ^ a b c d Historijski, kenozoik se dijeli na sub-ere kvartar i tercijar, kao i na neogen i paleogen. Ipak, Međunarodna komisija za stratigrafiju je odlučila da prestane koristiti pojmove kvartar i tercijar kao dio formalne nomenklature.
  4. ^ Početno vrijeme za holocensku epohu ovdje je navedeno kao prije 11.430 godina od danas ± 130 godina (tj. između 9610. p.n.e.-9560. p.n.e. i 9350. p.n.e.-9300. p.n.e.).
  5. ^ Prema studiji vezanoj za Arktičku klimu, Biološkog instituta, Univerziteta u Utrehtu (eng. Institute of Environmental Biology , Utrecht University) azola paprat je imala značajnu ulogu u promjeni klime prije oko 55 miliona godina koja se promijenila iz tropske u hladnu. Ta paprat je imala veliko rasprostranjenje čime je doprinijela obaranju koncentracije ugljik-dioksida u vazduhu.
  6. ^ a b U Sjevernoj Americi, karbon je podijeljen na periode Mississippian i Pennsylvanian.
  7. ^ Prekambrij je također poznat i kao Cryptozoic.
  8. ^ a b c d e f g h i j k l m n The Proterozoik, Arhaik and Hadajk se često zajednički imenuju kao Prekambrijsko vrijeme, ili nekada također kao Cryptozoic.
  9. ^ a b c d e f g h i j k l Definisano uapsolutnim godinama (Global Standard Stratigraphic Age).
  10. ^ Najstarija mjerljiva starost kratona, ili kontinentalne kore, je oko 3600-3800 Ma
  11. ^ Iako često korišten, Hadajk nije formalan eon a donje granice za Arhaik i Eoarhaik nisu utvrđene. Hadajk nekada također nazivaju Priscoan ili Azoic. Nekada, Hadajk se može naći izdijeljen na poddijelove u skladu sa mjesečevom geološkom vremenskom skalom. Ove ere uključuju Kriptik i Basensku grupu (koje su poddijelovi pre-Nektarijum ere), Nektarijum, i Donji Imbrijum.
  12. ^ a b c d Imena ovih era su uzeta iz Lunarne geološke vremenske skale. Njihova upotreba u zemaljskoj geologiji je neslužbena.
  13. ^ Bowring, Samuel A. (1999). "Priscoan (4.00-4.03 Ga) orthogneisses from northwestern Canada". Contributions to Mineralogy and Petrology 134: 3. doi:10.1007/s004100050465.  Najstarija stijena na Zemlji je Acasta Gneiss, i datirana je u period od prije oko 4.03 Ga, locirana je u Sjeverozapadnoj teritoriji Kanade.
  14. ^ http://www.geology.wisc.edu/%7Evalley/zircons/Wilde2001Nature.pdf