Oksfordij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Era[1] Period Milioni godina
Mezozoik Kreda 145,0
Jura 201,3 ±0,2
Trijas 251,0 ±0,4

Oksfordij – u geološkoj vremenskoj skali Međunarodne komisije za stratigrafiju – najranije doba kasnojurske epohe ili najniži stratigrafski stadij gornjojurske serije. Vremenski raspon mu je bio od prije 163,5 ± 4 do157,3 ± 4 miliona godina. Oksfordij je prethodio kaloviju, a iza njega slijedio je kimeridžij.

Stratigrafske definicije[uredi | uredi izvor]

Ciklična smjena krečnjaka (svijetlo, mnogo kompetentniji) i lapor/glina slojevi oksfordijskog doba u ‘Péry-Reuchenette, u blizini Tavannesa, Jurske planine, Švicarska.

William Smith (1815–1816) je 1818., oksfordijski stadij nazvao je „sklop gline i škriljaca“. W. Buckland opisao ih je pod neugodnim naslovom "Oxford, šuma ili močvarna glina". Termin okfordij uveo je Alcide d'Orbigny 1844. Ime je izvedeno iz naziva engleskog grada Oxforda, u značenju oksfordski, gdje su ležišta dobro razvijena, ali gotovo neprekidno se pružaju od Dorseta do obale Jorkšira, uglavnom tvoreći niske široke doline. Dobro su izloženi u Weymouthu, Oxfordu, Bedford, Peterboroua, kao i na liticama u Scarboroughu, Red Cliffu i Gristhorpe Bayu. Stijene ovog doba nalaze se i u Uigu i Skyeu.

Baza oksfordijske faze definirano+a je kao tačka u stratigrafskom zapisu gdje se prvo pojavljuje amonitska vrsta Brightia thuouxensis. Globalni referentni profil za bazu (GSSP) u 2009. godini još nije bio dodijeljen. Vrhunac oksfordija (baza kimeridžija) nalazi se pri prvom pojavljivanju amonitske vrste Pictonia baylei.

U tetiskom domenu, oksfordij ima šest amonitskih biozona:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, en «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]