Geološki period

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Geološki period je jedna od jedinica potpodjele geološkog vremena omogućujući unakrsnu referencu stijena i geoloških događaja od mjesta do mjesta. Ova razdoblja tvore elemente hijerarhijsku podjelu na koje se dijeli historija Zemlje.[1][2] eoni i ere veće su podjedinice od perioda, dok se sami rperiodi mogu podijeliti na epohe i doba. Stijene formirane tokom nekog perioda pripadaju stratigrafskoj jedinici koja se zove sistem.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Dvanaest trenutno priznatih perioda sadašnjeg eona – fanerozoik – definira Međunarodna komisija za stratigrafiju (ICS) pozivajući se na stratigrafiju na određenim lokacijama širom svijeta.

U 2004, godini, ediakaranski period najnovijeg prekambrija definiran je na sličan način i bio je prvi takav novoimenovani period u 130 godina; ali raniji periodi se jednostavno definiraju dobi.

Posljedica ovog pristupa u fanerozojskim periodima je ta što se dobi njihova početka i kraja mogu povremeno mijenjati jer se tačnije određuje apsolutna starost odabranih serija stijena, koja ih definira.

Skup stijena (sedimentnuh, magnetnih ili metamorfnih) koje su nastale tokom geološkog perioda poznat je kao sistem, pa je naprimjr, jurski sistem „stijena“ nastao je tokom „jurskog perioda“ (prije između 201 i 145 miliona godina).

Slijedeća tabela uključuje sve danas priznate periode. U tabeli se izostavlja vrijeme prije 2.500 miliona godina od sadašnjosti, koje nije podijeljeno u periode.

Eon Era Period Raspon, prije
miliona godina
Trajanje
(milioni godina)
Fanerozoik Kenozoik Kvartar (Pleistocen/Holocen) 2,588–0 2,588+
Neogen (Miocen/Pliocen) 23,03–2,588 20,4
Paleogen (Paleocen/Eocen/Oligocen) 66,0–23,03 42,9
Mezozoik Kreda 145,5–66,0 79,5
Jura 201,3–145,0 56.3
Trijas 252,17–201,3 50,9
Paleozoik Perm 298,9–252,17 46,7
Karbon (Misisipij/Pensilvanij) 358,9–298,9 60
Devon 419,2–358,9 60,3
Silur 443,4–419,2 24,2
Ordovicij 485,4–443,4 42
Kambrij 541,0–485,4 55,6
Proterozoik Neoproterozoik Ediakaran 635,0–541,0 94
Kriogenij 850–635 215
Tonij 1000–850 150
Mezoproterozoik Stenij 1200–1000 200
Ektazij 1400–1200 200
Kalimij 1600–1400 200
Paleoproterozoik Staterij 1800–1600 200
Orozirij 2050–1800 250
Rijacij 2300–2050 250
Siderij 2500–2300 200

Pitanja korelacije[uredi | uredi izvor]

U stalnom naporu koji traje od 1974., Međunarodna komisija za stratigrafiju radi na povezivanju lokalnih stratigrafskog zapisa.

Američki geolozi dugo su smatrali misisippij i pensilvanij periodima po sebi, iako ih ICS danas prepoznaje kao "potperiode" karbona, perioda kojeg priznaju evropski geolozi. Slučajevi poput ovog, u Kini, Rusiji, pa čak i Novom Zelandu s drugim geološkim erama usporili su jednoobraznu organizaciju stratigrafske evidencije. Primjetne promjene posljednjih godina uključuju napuštanje prethodnog tercijarnog perioda u korist paleogena i slijedećih perioda neogena.

  • Također se razmatra napuštanje kvartarnog perioda, ali je zadržan zbog kontinuiteta.
  • Još ranije u historiji nauke, tercijar se smatrao 'erom' i njenim potperiodima (paleocen, eocen, oligocen, miocen i pliocen) nazivali su se "periodima", ali sada imauju status "epohe" u skorije definiranim periodima paleogen i neogen.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ A. Salvador: International Stratigraphic Guide (A Guide to Stratigraphic Classification, Terminology and Procedures). 2. Aufl., XIX+214 S., International Union of Geological Sciences, Geological Society of America, Washington/D.C. 1994, ISBN 0-8137-7401-2.
  2. ^ North American Commission on Stratigraphic Nomenclature (NACSN): North American stratigraphic code. American Association of Petroleum Geologists Bulletin, 89: 1547-1591, Tulsa, Oklahoma 1983, ISSN 0149-1423 PDF