Idi na sadržaj

Kriogenij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kriogenij ili kriogen (grč. κρύος -cryos = led + γένεσις – genesis = geneza, porijeklo) je dio geološke vremenske skale, drugi geološki period neoproterozojske ere. Započeo je prije oko 720 miliona godina, a završio prije oko 635 miliona godina.[1]

Naziv se odnosi na ledene naslage koje se nalaze u tropskim širinama, a slijede ih karbonatni sedimenti („karbonatna kapa“). Glečeri su se produžili i povukli u niz ritmičkih impulsa, stižući možda i do ekvatora. Općenito, treba desile su se barem dvije glavna glacijacije. Sturcij (koji je pokrivao područje od prije 760 do 700 miliona godina) i Marinoan / Varanger (prije oko 635 miliona godina). To su najveće poznate oledbe u Zemljinoj historiji i mogli su pokriti cijelu Planetu. Zadnja gčacijacije dogodile se prije 582 miliona godina tokom peridoda adiakarana.

Ledene naslage su se takođe pojavile na mjestima koja su bila na niskim širinama za vrijeme Kriogenija, fenomen koji je doveo do hipoteze o zamrzavanju okeanske planete u tzv. Zemlja gruda snijega . Ovu teoriju predložio je dr. Kirshivink, a sada je podržava Paul F. Hoffman sa Berkeley University,[2] što je pokrenulo veliku raspravu, jer stoji da je planeta Zemlja bila prekrivena glečerima, debljinama do 1 km, sve do ekvatora. Glavna kontroverza tiče se jesu li glacijacije zaista bili svjetski događaji ili su bile lokalizirane.[3] Za vrijeme kriogena, superkontinent Rodinija se fragmentirao i počeo je formirati Panotiju.

Živi svijet i fosili

[uredi | uredi izvor]

Tokom kriogenijskog perioda prvi se put pojavljuju fosili testatnih ameba (ili Arcellinida).[4] Tokom ovog perioda tragove su ostavili najstariji poznati fosili, spužve (i stoga životinje).[5][6][7] Pitanje da li je ovaj događaj utjecao na živi svijet nije riješen; naprimjer, Porter (2000) sugerira da su tokom tog perioda evoluirale nove životne grupe, uključujući crvene i zelene alge, stramenopile, cilijate s, dinoflagelate i testatne (Testacea) amebe.[8]

Od kraja perioda vodi porijeklo i heterotrofni plankton, koji bi se hranio jednoćelijskim algama i prokariotima, okončavajući dominaciju bakterija u okeanima.[9]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Comisión Internacional de Estratigrafía. "Tabla estratigráfica internacionalaccesdate=4. 1. 2017". Comisión Internacional de Estratigrafía.
  2. ^ Hoffman, P.F., Kaufman, A.J., Halverson, G.P. & Schrag, D.P., 1998. A Neoproterozoic snowball Earth. Science, 281: 1342-46.
  3. ^ Dave Lawrence, "Microfossil lineages support sloshy snowball Earth" in Geotimes, April 2003. http://www.agiweb.org/geotimes/apr03/WebExtra041803.html, accessed Sept 18, 2007.
  4. ^ Porter, S.A.; Knoll, A.H. (2000). "Testate amoeba in the Neoproterozoic Era: evidence from vase-shaped microfossils in the Chuar Group, Grand Canyon". Paleobiology. 26 (3): 360–385. doi:10.1666/0094-8373(2000)026<0360:TAITNE>2.0.CO;2. ISSN 0094-8373. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  5. ^ Love; Grosjean, Emmanuelle; Stalvies, Charlotte; Fike, David A.; Grotzinger, John P.; Bradley, Alexander S.; Kelly, Amy E.; Bhatia, Maya; Meredith, William; et al. (2009). "Fossil steroids record the appearance of Demospongiae during the Cryogenian period" (PDF). Nature. 457 (7230): 718–721. Bibcode:2009Natur.457..718L. doi:10.1038/nature07673. PMID 19194449. Arhivirano s originala (PDF), 8. 5. 2018. Pristupljeno 3. 2. 2020.
  6. ^ Maloof, Adam C.; Rose, Catherine V.; Beach, Robert; Samuels, Bradley M.; Calmet, Claire C.; Erwin, Douglas H.; Poirier, Gerald R.; Yao, Nan; Simons, Frederik J. (17. 8. 2010). "Possible animal-body fossils in pre-Marinoan limestones from South Australia". Nature Geoscience. 3 (9): 653–659. Bibcode:2010NatGe...3..653M. doi:10.1038/ngeo934.
  7. ^ "Discovery of possible earliest animal life pushes back fossil record". 17. 8. 2010.
  8. ^ http://palaeos.com/proterozoic/neoproterozoic/cryogenian/cryogenian2.html
  9. ^ Fossil fats reveal how complex life kicked off after Snowball Earth phase

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]