Miocen

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Miocen (simbol M-[1]) je prva geološka epoha Negoena i i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")[2] i znaci "nedavno" jer  ima 18% manje modernih beskralješnika nego Plicoen. Miocen dolazi poslije Oligocena a nakon njega nastupa Pliocen.

Prelaz iz Oligocena u Miocen se desio dok se zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Micoen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg Oligeocena i hladnijeg Pliocena.

U Miocenu doazi do razvoja čovjekolikih majmuna te postaju rašireni u Starom Svijetu. Do kraja epohe preci ljudi se odjeljuju od šimpanzi te imaju svoj evolucioni put. Kao i u Oligocenu pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U Miocenu dolazi do stvaranja šuma morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema [3] Biljke i životinje u Miocenu su recentne. Dolazi do razvoja i utvrđivanja ptica i sisara. Povećavaju se brojevi kitova, tuljana i morskih zrava. Posebno je interesantan period za geologe zbog Himalajske orogeneze.[4]

Podjela[uredi | uredi izvor]

Peridoe su podijeljene od najmlađih prema najstarijim. Po Međunarodnoj komisiji za Stratigrafiju:[5]

Messinian (7.246–5.332 Ma)
Tortonian (11.608–7.246 Ma)
Serravallian (13.65–11.608 Ma)
Langhian (15.97–13.65 Ma)
Burdigalian (20.43–15.97 Ma)
Aquitanian (23.03–20.43 Ma)

Paleogeografija[uredi | uredi izvor]

Kontinenti nastavljaju da plutaju prema trenutnom položaju. Kontinenti izgledaju skoro isto kao danas, osim sto Sjeverna i Južna Amerika nisu bile sastavljene.

Dolazi do pojave planina u Sjevernoj Americi, Evropi i Istočnoj Aziji. Česte su kontinentalne i marinske naslage.

Indija se nastavila sudarati sa Azijom kreirajući nove planinske vijence. Tetis se nastavlja povlačiti i nestaje kada se Afrika sudara sa Euroazijom u području Turske i Arabije.

Dolazi do smanjenja vlage. 

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima ostaje umjereno topla, iako dolazi do polaganog hlađenja koje vodi do Pleoistocenskih glečera.

Iako je dugoročno hlađenje bilo u toku, postoje dokazi za tople periode u Miocenu. Micensko zagrijavanje počinje prije 21 milion godina i nastavlja se do prije 14 milionca godina. Kada globalne temperature naglo padaju. Prije 8 milionda godina dolazi ponovno do naglog zahlađenja i stvaranja ledene ploče na Antarktiku kakvu danas poznajemo.

Život[uredi | uredi izvor]

Život u Micoenu se uglavnom odvija u dva novoformirana bioma, šumama morske trave i pašnjacima. Dolazi do razvoja biljojeda. Skoro 95% današnjih biljaka je postojalo do kraja ove epohe.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Geologic Age Symbol Font (StratagemAge)". USGS. 99-430. Pristupljeno 2011-06-22. 
  2. ^ "Miocene". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno July 2013. 
  3. ^ http://www.bbc.co.uk/nature/history_of_the_earth/Miocene
  4. ^ An Zhisheng, John E. Kutzbach, Warren L. Prell & Stephen C. Porter (2001). "Evolution of Asian monsoons and phased uplift of the Himalaya Tibetan plateau since Late Miocene times". Nature 411 (6833): 62–66. doi:10.1038/35075035. 
  5. ^ Robert A. Rohde (2005). "GeoWhen Database". Pristupljeno March 8, 2011.