Aptij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Palaeogeografija Zemlje u aptiju

Aptij je doba u geološkoj vremenskoj skali ili stadij u stratigrafskom stupcu. To je dio rane ili donje krede, epohe ili stratigrafske serije, sa vremenskim rasponom od prije 125,0 ± 1,0 do 113,0 ± 1,0 miliona godina (približno). Atij je došao iza baremija, a prethodio je albiju, dijelovima donje/rane krede . Aptij se djelimično preklapa sa zapadoevropskim stadijem zvanim urgonij

Događaj Selli, poznat i kao OAE1a, bio je jedan od dva okeanska anoksijska događaja u razdoblju kreda (period) krede, koji su se dogodili prije oko 120 miliona godina i trajali otprilike 1 do 1,3 miliona godina.[1][2] Aptijsko izumiranje bilo je malih razmjera, a pretpostavlja se da se zbilo prije oko 116 do 117 miliona godina.[3]

Stratigrafske definicije[uredi | uredi izvor]

Aptij je imenovan po malom gradu Apt, Vaucluse Aptu u Francuska francuskoj regiji Provansa, koja je također poznata po kristaliziranom voću. Originalni [[tipski lokalitet (geologija) tipski lokalitet je u blizini Apta. Termin aptij, u literaturu uveo je francuski paleontolog Alcide d'Orbigny, 1840.

Baza aptijske faze je na magnetna hronozona magnetoj anomaliji M0r. Globalni referentni profil za bazu (GSSP) u 2009. godini još nije imenovan. Vrhunac aptija (baza albija) nalazi se pri prvom pojavljivanju coccolithophorida kolitoforidne vrste Praediscosphaera Praediscosphaera columnata u stratigrafskom zapisu.

Potpodjela[uredi | uredi izvor]

U tetiskom domenu, aptij ima osam amomnitnih biozona:

Ponekad je aptij podijeljen u tri podstadija ili poddoba: bedulij (rani ili donji), gargazij (srednji) i klansajesij (kasni ili gornji). U modernoj formalnoj hronostratigrafiji, podijeljen na donji i gornji podstadij. Donji aptij ekvivalentan je beduliju, a uključuje tetansku amonitsku zonu oglanensis do furcata. Gornji aptij je ekvivalentan gargasiji i klansajesiju, uključujići subnodosocostatum do jacobi tetijske amonitne zone .

Litostratigrafske jedinice[uredi | uredi izvor]

Primjeri stijenskih jedinica formiranih tokom aptija su:

Palaeontologija[uredi | uredi izvor]

Ammonitida[uredi | uredi izvor]

Gornji
Tropaeum imperator

Belemnitida[uredi | uredi izvor]

Nautilida[uredi | uredi izvor]

Orthocerida[uredi | uredi izvor]

Phylloceratida[uredi | uredi izvor]

Sepiida[uredi | uredi izvor]

Amphibia

Gobisaurus
Minmi
Sauropelta

Ptice (črtveronošci)[uredi | uredi izvor]

Ceratopsia[uredi | uredi izvor]

Archaeoceratops
Auroraceratops
Psittacosaurus meileyingensis
Psittacosaurus mongoliensis

†Choristodera[uredi | uredi izvor]

  1. Hyphalosaurus lingyuanensis
  2. Hyphalosaurus baitaigouensis
Hyphalosaurus
Monjurosuchus
  1. Khurendukhosaurus orlovi
  2. Khurendukhosaurus bajkalensis
  1. Tchoiria namsari
  2. Tchoiria klauseni

Crocodylomorpha[uredi | uredi izvor]

Anatosuchus

Ribe[uredi | uredi izvor]

Sisari[uredi | uredi izvor]

Jeholodens
Repenomamus
Yanoconodon

Ornithopoda[uredi | uredi izvor]

Atlascopcosaurus
Dollodon
Iguanodon
Lurdusaurus
Mantellisaurus
Ouranosaurus
Tenontosaurus tilletti
Theiophytalia

Plesiosauria[uredi | uredi izvor]

Kronosaurus
Umoonasaurus

Pterosauria[uredi | uredi izvor]

Sauropoda[uredi | uredi izvor]

Malawisaurus
Nigersaurus
Sauroposeidon

Stegosauria[uredi | uredi izvor]

  • Wuerhosaurus
    • Wuerhosaurus homheni
    • Wuerhosaurus ordosensis
Wuerhosaurus

Theropoda (neptičje Theropoda)[uredi | uredi izvor]

Acrocanthosaurus
Deinonychus
Genyodectes
Huaxiagnathus
Kryptops
Neovenator
Protarchaeopteryx
Sinornithoides
Sinosauropteryx
Suchomimus
Tyrannotitan
Utahraptor

Nanshiungosaurus" bohlini

Također poglefajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ {{Cite journal last=Li first=Yong-Xiang last2=BraDonji first2=Timothy J. last3=Montañez first3=Isabel P. last4=Osleger first4=David A. last5=Arthur first5=Michael A. last6=Bice first6=David M. last7=Herbert first7=Timothy D. last8=Erba first8=Elisabetta last9=Premoli Silva first9=Isabella date=15. 7. 2008 title=Toward an orbital chronology for the early Aptian Oceanic Anoxic Event (OAE1a, ~ 120 Ma) journal=Earth and Planetary Science Letters volume=271 issue=1–4 pages=88–100 doi=10.1016/j.epsl.2008.03.055 bibcode=2008E&PSL.271...88L}}
  2. ^ {{cite journal author = Leckie, R. author2=BraDonji, T. author3=Cashman, R. year = 2002 title = Oceanic anoxic events and plankton evolution: Biotic response to tectonic forcing during the mid-Cretaceous journal = Paleoceanography volume = 17 issue = 3 pages = 1–29 url= https://www.geo.umass.edu/faculty/leckie/Leckie%20et%20al.%202002.pdf doi = 10.1029/2001pa000623 bibcode =2002PalOc..17.1041L}}
  3. ^ Archangelsky, Sergio. "The Ticó Flora (Patagonia) and the Aptian Extinction Event Arhivirano 5. 3. 2018. na Wayback Machine." Acta Paleobotanica 41(2), 2001, pp. 115-22.
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 8. 2012. Pristupljeno 26. 6. 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ^ https://web.archive.org/web/20111003154818/http://home.comcast.net/~eoraptor/Dromaeosaurs.htm

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G. 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
  • Alcide d'Orbigny 1842: Paléontologie française: Terrains crétacés, vol. ii.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]