Idi na sadržaj

Golosjemenjače

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Golosjemenjače
(Gymnospermae)
Raspon fosila: Devon - Sadašnjost
Lišće (iglice) bijele smrče
Lišće (iglice) bijele smrče
Sistematika
CarstvoPlantae
Pinophyta (ili Coniferophyta) – Konifere

GinkgophytaGinkgo
Cycadophyta – Cycadae

GnetophytaGnetum, Ephedra, Welwitschia
Šišarka
Ilustracija raznovrsnosti golosjemenjača

Golosjemenjače (lat. Gymnospermae) odomaćena tuđica i gimnosperme je grupa sjemenjača koja ovuhvata četinare (Pinophyta), cikade (Cycadophyta i ginko (Ginkgophyta). Ime im portiče od grčkog γυμνός – gimnos = golo sjeme, gymnospermos. Ova grupa može, dvojbeno, uključivati i podgrupu Gnetophyta.[1]

Suglasno općem nazivu, imaju gole sjemenke, za razliku od sjemens ili ovula cvjetnica (Angiospermae), koje su u prilogu tokom oprašivanja. Sjeme gimnospermi se razvija ili na površini kao krljušti, u listasto-čunjastim dodacima šišarkama, ili na kraju kratkih drški (Ginkgo ). Golosemenjače i cvjetnice zajedno čine Spermatophyta ili sjemenjače. Do sada najveća grupa postojećih golosemenjača su četinari (borovi, čempresi i njihovi srodnici), zatim cikade, gnetali (Gnetum, Ephedra i Welwitschia) i Ginkgo (jedna današnja vrsta).

Fosilne gimnosperme obuhvataju mnoge koje ne pripadahju recentnim grupama, uključujući tzv. "sjemene paprati" (Pteridospermatophyta) ili pteridosperme) i "Cycadeoidea" (Bennettitales). Većina golosemenjača je izumrla u kenozoiku, od prije 65 miliona godina do danas.[2]

Razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Spolni organi golosjemenjača se nalaze u muškim cvjetovima i ženskim ima (češerima). Prašnički listovi su skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dva prašnika sa polennskim zrncima. U svakom polenovnom zrncu su po dvije nepokretne spolne ćelije .

Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu se nalaze po dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom ćelijom. Sjemeni zameci na plodnim listovimasu goli i otvoreni. Zrnca polena su lahka, pa ih vjetar jednostavno raznosi, kao i kod ostalih anemofilnih biljaka. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, gdje dolazi do oprašivanja, tj. oplodnje. Od oplođene jajne ćelije nastaje zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka, na svakom plodnom listu, razvijaju se po dvije sjemenke. Zeleni plodni listovi postepeno odrvene i rašire se. Listovi sa sjemenkama čine plod, šišarku ili češer. Zreli češer je obično okrenut prema dolje. Sjemenke su lahke, pa na vjetru lahko i ispadaju i bivaju ranesene u blišu ili dalju okolinu. Na planinskim čistinama se može zapaziti koji smjerovi vjetra dominiraju, na osnovu gustine novoizniklih mladih četinara.

U povoljnim uvjetima, sjemenke prokliju u nove biljke, a u početku se hrane iz rezervi endosperma. Za oplodnju većine vrsta nije potrebna voda. Golosjemenjačama kao što su ginkgo i cikas, za razmnožavanje, potrebna je voda, jer imaju pokretne spermatozoide. To se uzima kao dokaz evolucije, a ove biljke označavaju kao „živi relikti“.

Porijeklo

[uredi | uredi izvor]

Prave golosjemenjače su prevladale na Zemlji u devonu, a njihovi primitivniji preci još u paleozoiku. Dolaskom epohe suhe klime, prelazni oblici sa papratima počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne koja im je neophodna za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su evoluirale golosjemenjače.

Upotreba biomase golosjemenjača

[uredi | uredi izvor]

Filogenetika

[uredi | uredi izvor]

Za golosjemenjače još nisu uspostavljeni detaljni taksonomski sistemi, jer još nisu dovoljno utvrđeni i dokazani filogenetski odnosi između npr. različitih četinjara uključujući i njihovu povezanost s drugim skupinama (Cycade), Ginkgoales). U literaturi postoji i drugačija klasifikacija, gdje taksonomski položaj pojedinih skupina varira o autorskom konceptu. Stoga se mogu u različitim izvorima smatrati razdvajanjima (sufiks -phyta ), klasama ( -psida ), podrazredima ( -idae ) ili čak pukim redovima ( -ales ). U mnogim taksonomskim razvrstavanjima gimnosperme su čak napuštee kao suvišni sažeti takson.

Cycadae

Ginkgo

Četinari

Bennettitales

Golosjemenjače

Gymnospermae

Golosjemenjače

Cycade

Bennettitales

Ginkgo

Četinari

Angiosperme

Ranije objašnjenje Modernije viđenje
Filogenetski razvoj gimnosprmi i angiospermi

Angiospermae

Gymnospermae

Cycade[3]

Ginkgo

Pinaceae (porodica borova )

Gnetophyta

Ostali četinari

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Gymnospermae obuhvataju šest redova u četiri divizije:

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-592-6.
  2. ^ Crisp, M.D.; Cook, L.G. (2011). "Cenozoic extinctions account for the low diversity of extant gymnosperms compared with angiosperms". New Phytologist. 192 (4): 997–1009. doi:10.1111/j.1469-8137.2011.03862.x.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Chung-Shien Wu, Ya-Nan Wang, Shu-Mei Liu and Shu-Miaw Chaw (2007). "Chloroplast Genome (cpDNA) of Cycas taitungensis and 56 cp protein-coding genes of Gnetum parvifolium: insights into cpDNA evolution and phylogeny of extant seed plants". Molecular Biology and Evolution. 24 (6): 1366–1379. doi:10.1093/molbev/msm059.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]