Plod

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kulinarski plodovi
Razni jestivi plodovi
Razni plodovi
Kolekcija limuna porodice Mediči (Bartolomeo Bimbi, 1715.)
Bobice su jednostavni mesnati plod.
U smjeru kazaljke na satu, od gore desno:
brusnice,
linjon bobice,
borovnice i
crvene američke borovnice
Plod kapsula jednog ljiljana (Lilium sp.)

Plod (lat. fructus) – u botanici – je reprodukcijski organ viših biljaka, skrivenosjemenjača. To je zasebna rasplodna cjelina, koja nastaje od usplođa, odnosno plodnih listova, (perikarpa). U njemu se nalazi jedna ili više sjemenki (semen). Nastaje nakon oplodnje cvijeta, a pored plodnice, u sastav ploda se uključuju i drugi dijelovi cvijeta, kao čaška i cvjetište. U oplođenom cvijetu nastaje onoliko plodova koliko je imao plodnica.[1][2]

Usplođe može biti vrlo tvrdo, kožasto, mesnato, sočno ili drugačije konzistencije, a često je podijeljeno na vanjski dio tanke kožice, koja se označava kao egzokarp; unutarnji sloj je u obliku tvrde koštice – endokarpa, a srednji je višeslojni mezokarp.

Kategorizacija plodova[uredi | uredi izvor]

Sve plodove u biljnom crstvu, veoma je teško sveobuhvatno razvrtati u potpuno konzistentne skupine. Zato se u odgovarajućoj dostupnoj literaturi pojavljuju kategorizacije, koje se redovno međusobno razlikuju, ovisno o tome koji se kriteriji smatraju primarnim. Slijedi jedna od šire prihvaćenih podjela, prema pojedinim i sintetskim pokazateljima načina postanka i građe ploda.

Prema prirodi nastanka, plodovi se svrstavaju u četiri glavna tipa i više podtipova.

  • 1. Jednoplodnički (monokarpni) plodovi, nastaju od takve plodnice koja ima jedan plodni list;
  • 2. Višeplodnički (plejokarpni ili sinkarpni), postaju od plodnice sa dva ili više sraslih plodnih listova (dva: dihokarpni, tri: trikarpni, četiri: tetrakarpni i više: polikarpni);
  • 3. Složeni plodovi (silektokarpni) razvijaju se iz više plodnica koje su slobodne ili gotovo slobodne, a u njima obično učestvuje i cvjetište;
  • 4. Zbirni plodovi (cenokarpni), nastaju iz cijelih [[cvst]i.

Prema konzistenciji usplođa, plodovi mogu biti:

  • suhi, s kožastim ili drvenastim usplođem, i
  • sočni / mesnati plodovi, sa manje ili više sočnim usplođem.

Na bazi načinu raskidanja, odnosno rasijavanja sjemenki, plodovi su:

  • pucavci, koji se nakon sazrijevanje otvaraju na različite načine –
    • merikarpi ili kalavci se dijele se uzdužno (kalaju) u plodiće ili merikarpe;
    • šizokarpi ili cijepavci, di jele sepoprečno u obično jednosjemene plodne segmente; *nepucavci su ono koji se ne otvaraju i ne dijele.

Prema položaju plodnice iz koje se razvijaju plodovi mogu biti:

Kada se uvaže svi gore pomenuti sistemi kriterija, plodovi se mogu svrstati nekoliko većih skupina i podskupina:

Jednostavni (prosti): jednoplodnički i višeplodnički[uredi | uredi izvor]

  • Mješak (folliculus) – jednoplodnički, suhi, monokarpni pucavac; zreo otvara na trbušnom šavu, kao naprimjer kukurijek, kaljužnica, božur i dr.;
  • Mahuna (legumen) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, pucavac; otvara sena trbušnom i leđnom šavu (kod većine mahunarki);
  • Koštunica (drupa) – jednoplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac sa košticom s jednom sjemenkom, naprimjer: trešnja, šljiva, višnja, orah;
  • Koštuničasta boba (drupa bacciformi) - višeplodnički, nadrasli ili podrasli sočni nepucavac sa više jednosjemenskih koštica, npr. zohva i božikovina;
  • Boba (bacca) – jednoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac; ku unutrašnjem mesnatom dijelu usplođa (endokarp) sadrži veći broj sjemenaka, kao naprimjer vinova loza, narandža, ribizla, velebilje, paradajz i druge;
  • Orah i/ili orašica (nux) – jednoplodnički, rjeđe višeplodnički, nadrasli, suhi nepucavac; sjemenka im nije srasla s usplođem. Na površini , oraščić često ima raznolike nastavke i dodatke u vidu dlaka, krilaca, kukica i sl., koji služe za rasprostranje plodova. Od orašćića, najčešći su jednoplodnički, sa po jednom sjemenkom, kao što su hrast, joha, brijest, lijeska, pitomi kesten. Višeplodnički oraščići s jednom ili više sjemenki su rjeđi, npr. lipa;
  • Pšeno, zrno ili krupa' (caryopsis) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, jednosjemenični nepucava; sjemenka je tijesno srasla s usplođem (plodovi trava);
  • Šizokarp ili cijepavac (shizocarpium) – jednoplodnički nadrasli, suhi plod; u zrelom stanju se cijepa u pojedine plodne članke (lomentum), kao naprimjer kod nekig mahunarki (Fabaceae); dvoplodnički (siliqua lomentacea), su kod nekih krstašica, npr. rotkva,
  • Mezokarp ili kalavac (mesocarpium) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli suhi plod; u zrelom stanju uzdužno se dijeli (kala) u više plodića (merikarpa), npr. kod štitnjača i mnogih broćika, koji se dijele u dva merikarpa, dvoplodnički nadrasli kalavac usnatica (Labiatae), dijeli se u četiri merikarpa, ili višeplodnički nadrasli mezokarp, npr. sljezovi;
  • Ahenija (achaenium) – dvoplodnički, podrasli, suhi nepucavac s jednom sjemenkom, čvrsto sraslom sa usplođem; na vrhu često ima s papus za letenje, kao u glavočika, maslačka, npr.;
  • Ljuska ili komuška (siliqua) – dvoplodnički nadrasli suhi pucavac s većim brojem sjemenki; pregrađena je u dva pretinca, kao kod krstašica, npriprimjer: režuha, gorušica i dr. Ako je samo do 3 puta duči od širine, naziva se
  • Tobolac (capsula) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, jednogradni ili višegradni, suhi pucavac, najčešće sa više sjemenki; otvara se zaklopcima, poklopcem, rupicama ili drukčije, npr. vrba, topola, ljubičica, mak, perunika, jagorčevina, mrazovac i dr.

Složeni plodovi ili silektokarpiji (silectocarpium)[uredi | uredi izvor]

  • Koštuničast zbirni plod – sastavljen je od međusobno sraslih jednoplodničkih koštunica, kao što je plod kupina ;
  • Jagoda – je građena od sočnog cvjetišta u koje su uronjeni jednoplodnički i međusobno odvojeni oraščići, npr. plod jagode;
  • Šipak – ima peharasto udubljeno mesnato cvjetište, obavijeno mnogobrojnim, međusobno odvojenim, jednoplodničkim oraščićima, kao što je plod ruže;
  • Jezgričasti plod – nastalje od debelog mesnatog cvjetišta; to je boba unutar koje se nalaze pregrade sa sjemenkama sa kožastim ovojima i međusobno više ili manje srasla, kao npr. jabuka, kruška, lubenica i dr.

Zbirni ili cenokarpni plodovi (coenocarpium)[uredi | uredi izvor]

Zbirni plodovinastaju iz cijelih cvasti, a razlikuju se:

Podjela plodova

Prosti plodovi Složeni plodovi Zbirni plodovi
1. Pucajući 2. Nepucajući Dudinja Morus-alba.jpg Jagoda Strawberry gariguette DSC03063.JPG
Mahuna Beans dsc07814.jpg a) Sušni b) Sočni Smokva Feige-Schnitt.jpg Kupina Blackberry fruits.jpg
Mješak ZBalgfrucht-Nieswurz-orientalisch.jpg Orašica Quercus cerris — Cerro — Ghianda e foglie.jpg Bobica Wine grapes08.jpg Malina Raspberries (Rubus Idaeus).jpg
Ljuska Herik 17-10-2005 14.00.34.JPG Pšeno ili krupa VegCorn.jpg Koštunica Nuss mit Schale.jpg Šipak (ruže) Rosa canina.jpg
Ljuščica Herderstasje vruchten.jpg Ahenija Sunflower seeds.JPG Pomum Sterappel dwarsdrsn.jpg
Čahura - Tobolac Grote klaproos vrucht Papaver rhoeas.jpg Šizokarp Carawayseeds.JPG
Čahura - OrahAesculus hippocastanum fruit.jpg MerikarpCynoglossum creticum a.jpg

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  3. ^ Gollner A. J. (2010): The fruit hunters: A story of nature, adventure, commerce, and obsession. Scribner. ISBN 978-0-7432-9695-3,
  4. ^ Watson R.R., Preedy, V. R., Eds. (2010): Bioactive foods in promoting health: Fruits and vegetables. Academic Press, ISBN 978-0-12-374628-3.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]