Vodozemci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Vodozemci
Raspon fosila: Late Devonian–Holocene
Bufo melanostictus
Bufo melanostictus
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potpleme Vertebrata
Natklasa Tetrapoda
Razred Amphibia
Linnaeus, 1758
Potklase i redovi

   Red Temnospondyli - izumrli
Potklasa Lepospondyli - izumrli
Potklasa Lissamphibia
   Red Anura
   Red Caudata

   Red Gymnophiona

Vodozemci ili amfibije (Amphibia) čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali ostaju cijeli život u blizini vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lobanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Djele se na tri osnovne grupe:

  1. Repati vodozemci (repaši) - Ova vrsta vodozemaca ima gotovo čitav život dva para udova. Pretstavnici ove grupe su: daždevnjaci, vodenjaci, čovječja ribica (koja je endemična u ovom području), itd.
  2. Bezrepaši (žabe) - Ova vrsta vodozemaca živi pretežno u močvarama. Pokreću se nogama, jačim zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste žaba, npr: zelena žaba, žaba krastača, šumska žaba, itd.
  3. Beznošci - Ova vrsta je crvoliog oblika, slijepe su i bez udova. Žive u tropskim krajevima.

Evolucija vodozemaca[uredi | uredi izvor]

Proterogyrinus, izumrli predstavnik vodozemaca

Većina naučnika koja se bavi pitanjem od evolucije o vodozemcima, tvrde da su svi današnji vodozemci nastali od stegocefala, jednog od izumrlih primitivnih vodozemaca. Za prvobitnog vodozemca kaže se da je to bila riba koja je hodala. Smatra se[ko?] da su stegocefali nastali od riba šakoperki i od stegocefala današnji vodozemci, a riba resoperki više i nema. Međutim, 1958. godine na istočnoj obali Indije otkrivena je zadnja živuća vrsta riba resoperki, pod imenom latimerija. Sve ostale vrste riba resoperki su izumrle prije 80 miliona godina.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


P biology.svg Nedovršeni članak Vodozemci koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.