Srce

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Srce
Heart anterior exterior view.jpg
Ljudsko srce
Detalji
Latinski cor
Grčki jezik Kardía (καρδία)
Sistem Cirkulacijski
Aorta,[a] Plućno stablo, desna i lijeva plućna arterija[b] Desna koronarna arterija, lijeva glavna koronarna arterija[c]
Gornja šuplja vena, Donja šuplja vena,[d] Desna i lijeva plućna vena,[e] Velika srčana vena, Srednja srčana vena, Mala srčana vena, Prednje srčane vene.[f]
Nervus accelerans, Nervus vagus
Identifikatori
Gray's p.526
MeSH A07.541
TA A12.1.00.001
FMA 7088
Anatomska terminologija
Normalni šumovi srca sa stetoskopom

Imate probleme kod slušanja ove datoteke? Pogledajte pomoć oko medija.
Srce

Srce je specijalni mišić. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smjeru.[1] [2][3]

Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost (endokard).

U funkcijskom smislu, ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrij). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.

Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.

Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog života napravi oko 3,5 milijarde otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.

Anatomija srca[uredi | uredi izvor]

Computer generated animation of a beating human heart
Kompjuterski generirani otkucaji ljudskog srca (presjek)

Srce ima četiri šupljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se iz krvi izdvaja ugljik-dioksid, a krv se snabdjeva kisikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači.

Latinski naziv za pretkomoru je atrium (atrijum), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinskom jeziku zove cuspis). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na biskupovu mitru) valvula. Zalisci se također nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčani zidovi se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]



Star of life.svg Nedovršeni članak Srce koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje