Krvotok

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Cirkulacijski sistem
Circulatory System en.svg
Pojednostavljeni prikaz sistema cirkulacije krvi kod čovjeka. Crvenom bojom su označeni dijelovi sistema sa krvlju koja je obogaćena kisikom (arterije), a plava pokazuje deoksigeniranu krv koja se nalazi u venama. Kapillari, na arterijama i venama, i limfni sudovi nisu prikazani.
Detalji
Latinski Systema gavar
Identifikatori
MeSH D002319
TA 12.0.00.000
FMA 7161
Anatomska terminologija
Krvožilni sistem čovjeka (sisara)

Krvotok (cirkulacijski sistem, krvožilni sistem, kardiovaskularni sistem) je sistem organa koji prenosi tvari iz srca u ćelije, pomaže pri balansiranju tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze). Dok najprimitivnije vrste životinja nemaju krvožilni sistem, neki beskičmenjaci imaju otvoreni krvotok. Svi kičmenjaci imaju zatvoreni krvotok.[1] [2][3][4]

Otvoren krvotok[uredi | uredi izvor]

Otvoreni krvotok je unutrašnji prenos tvari kod mehkušaca i člankonožaca pri kojem su organi uronjeni u tekućinu u šupljini, te krv i interstitialna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe, ali skretanje toka iz jednog područja u drugo je ograničeno. Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.

Zatvoreni krvotok[uredi | uredi izvor]

Tipski ciklus eritrocita u krvotoku čovjeka. Prikaz se osvija u realnom vremenu (20 sekundi po ciklusu) i pokazuje deformaciju eritrocita na ulazu u kapilare, kao i promjenu boje pri promjeni obogaćenosti kisikom duž cirkulacijskog sistema

Glavni dijelovi krvožilnog sistema su srce, krv i krvne žile.

Svi kičmenjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sistema krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.

Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se prenosi iz arterija u vene kapilarama, to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva Arteriolama za prenos hranjivih tvari u ćelije.

Krvni sistemi riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog sistema.

Kod riba, krvotok ima samo jedan krug, te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sistem je poznat kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od jedne komore i jedne pretkomore), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce. Kod vodozemaca i većine gmizavaca pojavljuje se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima tri dijela: dvije pretkomore, te jednu komoru.

Ptice i sisari imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretkomore i dvije komore. Smatra se da je srce ptica uprkos tome što je po građi isto kao kod sisara, evoluiralo odvojeno od srca sisara.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.