Arterija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Presjek kroz zid areterije

Arterija, u biologiji, je krvni sud kojim putuje krv iz srca ka mikrovaskulaturi. Arterije sačinjavaju dio cirkulatornog sistema. Sudovi koji dovode krv u srce se zovu vene.

Aorta je najveća arterija. Dijeli se na manje ogranke:

  • početni uzlazni dio (aorta ascendens),
  • luk kojim aorta zavija prema dole, a zove se aortin luk (arcus aortae)
  • silazni dio aorte (aorta descendens)

Prema smještaju silaznu aortu dijelimo u:

  • grudnu aortu (aorta thoracica) i
  • trbušnu aortu (aorta abdominalis)

Iz luka aorte izlaze: truncus brachiocephalicus, lijeva zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis sinistra) i lijeva potključna arterija (arteria subclavia sinistra). Lijeva zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio lijeve polovine glave i vrata, a lijeva potključna arterija vodi krv u lijevu ruku i manji dio lijeve polovine glave i vrata.

Truncus brachiocephalicus se dijeli u dvije grane:

  • desna zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis dextra)
  • desna potključna arterija (arteria subclavia dextra)

Desna zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio desne polovine glave i vrata, a desna potključna arterija vodi krv u desnu ruku i manji dio desne polovine glave i vrata. Lijeva i desna zajednička karotidna arterija dijele su u vanjsku karotidnu arteriju (arteria carotis externa) i unutrašnju karotidnu arteriju (arteria carotis interna).

Potključna arterija nastavlja se u pazušnu arteriju (arteria axillaris), pazušna u nadlaktičnu arteriju (arteria brachialis). Nadlaktična arterija se konačno dijeli u palčanu arteriju (arteria radialis) , lakatnu arteriju (arteria ulnaris). Prsna aorta daje ogranke za organe prsne šupljine, i to: visceralne ogranke (za organe) i tzv. parijetalne ogranke (za stijenku prsnog koša). Od trbušne aorte također odlaze parijetalni i visceralni ogranci ali za organe trbušne šupljine. Aorta descendens se na kraju dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijačnu arteriju (arteria iliaca communis). Zajednička ilijačna arterija dijeli se u dvije grane: vanjsku ilijačnu arteriju (arteria iliaca externa unutrašnju ilijačnu arteriju (arteria iliaca interna) koje napaja krvlju zdjelicu i noge.

Vanjska ilijačna arterija nastavlja se u bedrenu arteriju (arteria femoralis), a bedrena u zakoljensku arteriju (arteria poplitea). Zakoljenska arterija se dijeli u prednju arteriju potkoljenice (arteria tibialis anterior) i stražnju arteriju potkoljenice (arteria tibialis posterior). Svi ogranci aorte napokon završavaju kapilarama preko kojih se izmjenjuju , materije i plinovi između ćelija i krvi

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: