Srčana komorna pregrada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Međukomorska pregrada
Gray498.png
Presjek srca koji prikazuje komorsku pregradu
Gray467.png
Unutrašnjost dorzalne strane srca ljudskog embriona oko 35. dana razvića
(označena kao 'septum inferius')
Detalji
Latinski Septum interventriculare cordis
prednja međukomorna grana lijeve koronarne arterije i stražnja međukomorna arterija
Identifikatori
Gray's p.535
MeSH A07.541.459
Dorlands
/Elsevier
s_08/12730379
TA A12.1.00.013
FMA 7133
Anatomska terminologija

Međukomorska pregrada – poznata i kao interventrikularna pregrada (IVS) ili kratko komorska ili ventrikularna pregrada, a tokom razvića i septum inferius – je stameni zid koji međusobno razdvaja donje šupljine ( srčane komore) u srcu.[1][2][3]

Ventrikularna pregrada je usmjerena koso unazad na desno i zakrivljena sa konveksnosti prema desnoj komori; njene margine odgovaraju prednoj i stražnjoj uzdužnoj brazdi.[4]

Dijelovi[uredi | uredi izvor]

  • Veći dio je debeo i mišićav i predstavlja mišićni interventrikularni septum (pregradu)
  • Njen gornji i stražnji dio, koji razdvajaju aortno predvorje iz donjeg dijela desne pretkomore i gornjeg dijela desne komore, je tanak i vlaknast, a zove se membranozna ventrikularna pregrada (septum membranaceum).

Razviće[uredi | uredi izvor]

  • Mišićni dio međukomorske pregrade proizilazi iz bulboventrikularnog prirubnog dijela koji se razvija zbog diferencijalnog rasta primitivne komore u lukovičasti cordis. Membranski dio ima porijeklo od nervnog greben, a povezuje gornje slobodne margine bulboventrikularnih područja rubova i prednje i stražnje endokardne jastuke pretkomorsko-komorskog kanala. Također biva pričvršćen na niže granice spirale septuma ili aortino-plućne pregrade.

Poremećaji[uredi | uredi izvor]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  2. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  4. ^ {{cite book|authors=Guyton, A. C., Hall, J. E.|year= 2006|title= Textbook of Medical Physiology (11th ed.) |publisher= Elsevier Saunder|place= Philadelphia|isbn=0-7216-0240-1

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]