Šećerna bolest

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šećerna bolest
Drugi naziviDiabetes mellitus
Blue circle for diabetes.svg
Plavi krug - simbol šećerne bolesti
SpecijalnostDiabetology Izmijeni na Wikipodacima
Frekvencija463 miliona (8,8%)[1]
Smrtnost4,2 miliona (2019)[1]

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus; grč. διαβήτης) jeste hronični, neizlječivi sistemski poremećaj metabolizma [2], koji se karakterizira hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je uslovljen nasljednim faktorima [3], a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva hormona inzulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora [4]. Taj nedostatak ometa razmjenu ugljiko hidrata, masti i bjelančevina u organizmu (što se ispoljava tipičnim tegobama), a nakon dužeg vremena utiče i na strukturu i funkciju krvnih sudova, živaca i drugih vitalnih organa i sistema organa.

Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama svijeta) [5]. To je posljedica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posljedica općih degenerativnih i sklerotičnih promjena u organizmu (koja zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usljed genetičkih poremećaja ili oštećenja pankreasa kod određenih zaraznih oboljenja [6].

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Thomas Willis

Riječ dijabetes prvi je upotrijebio Demetrije iz Apolonije oko 200. godine p. n. e.[7] Ona je izvedena od grčke riječi διαβαίνειν koja u prijevodu znači "teče kroz", što odgovara jednom od glavnih simptoma ove bolesti – neprestalno uzimanje tečnosti i prekomjerna proizvodnja urina (mokraće). Thomas Willis je 1675. na postojeći naziv dodao riječ mellitus, koja je izvedena iz latinskog i u prijevodu znači "sladak" (ovo je povezano sa slatkim ukusom urina oboljelih osoba). Matthew Dobson dokazao je 1776. da sladak ukus potječe od prisustva šećera u krvi i mokraći dijabetičara.[8]

Riječ dijabetes obično se odnosi na oboljenje diabetes mellitus, mada postoje i druga stanja koja u svom imenu sadrže ovu riječ. Među njima je najpoznatije oboljenje diabetes insipidus, za koji nije karakterističan sladak ukus urina, a koji najčešće nastaje usljed oštećenja bubrega ili hipofize.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "IDF DIABETES ATLAS Ninth Edition 2019" (PDF). www.diabetesatlas.org (jezik: engleski). Pristupljeno 18 May 2020.
  2. ^ S.Stefanović i saradnici, Specijalna klinička fiziologija, 3. izdanje ("Medicinska knjiga" Beograd-Zagreb, 1980)
  3. ^ Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, IX izdanje ("Savremena administracija", Beograd, 1999)
  4. ^ Diabetes mellitus (Šećerna bolest)[mrtav link], pristup 15. septembar 2007.
  5. ^ Dijabetes kao kardiovaskularna bolest, pristup 15. septembar 2007.
  6. ^ Šećerna bolest – dijabetes Archived 2007-09-12 na Wayback Machine, pristup 15. septembar 2007.
  7. ^ Prof dr Lazar Lepšanović, prof. dr Teodor Kovač: Istorijat šećerne bolesti, časopis "Me-Dij", broj 30, 2009, str. 28-30, ISSN 1451-446X
  8. ^ Dobson, M. (1776), "Nature of the urine in diabetes", Medical Observations and Inquiries 5: 298–310.


Star of life.svg Nedovršeni članak Šećerna bolest koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.