Prst

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Prsti:
1. palac
2. kažiprst
3. srednjak
4. prstenjak
5. mali prst.

Prst (lat. digitus manus) je ud šake i stopala ljudskog tijela i tip organa za manipulacije i čulo dodira na šakama čovjeka i drugih primata.

Ljudi normalno imaju pet prsta, sa kostima koje se nazivaju falange, na svakoj ruci (izuzetak su polidaktilija, oligodaktilija i nedostatak prstiju). Prvi prst je palac, a zatim slijede kažiprst, srednji prst ili srednjak, prstenjak (domali) i mali prst. Prema različitim definicijama, palac se može nazvati prstom ili ne.[1] [2][3][4][5][6]

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Kosti[uredi | uredi izvor]

Illustracija kostiju u ljudskoj šaci

Palac (povezan sa trapezastom kosti) nalazi se na jednoj od strana, paralelno sa cijelom rukom.

Dlan ima pet metakarpalnih kostiju, po jednu za svaki od pet prstiju. Ljudske ruku imaju 14 digitalnih kostiju, zvaih falange, ili falangne kosti: dvije palca (koji nema srednje falange) i tri u svakom od četiri ostala prsta. Distalne (vršne) falange nose imaju nokte, sredinom ove falange i proksimalne falange. Sezamoidne kosti su male s okoštalim čvorovima ugrađenim u tetive da djeluju kao poluge i smanjuju pritisak na osnovi tkiva. Ima ih više na osnovi prsta ; tačan broj varira kod različitih ljudi.

Zglobovi prsta su: međufalangni i metakarpofalangni, između falangnih kostiju sa povezivanjem falangi na metakarpalne kosti. Lagodica prsta je mesnata masa na palmarmekom dijelu prsta.[7]

Mišići[uredi | uredi izvor]

Preciznost pokreta prsta u prostoru i vremenu je ilustrirana u ovom primjeru dvojice pijanista, gdje prsti sviraju isti komad (usporeno, nema zvuka).[8]

Svaki prst može samostalno savijati i opružati(lagani pokreti, bez zvuka).

Svaki se prst može savijtati i opružati, zgrabiti poput kliješta primicati i kružiti. Fleksija je daleko najjači pokret. Kod ljudi, postoje dva velika mišića koji proizvode fleksiju svakog prsta, i dodatnih mišića koji povećavaju pokrete. Svaki prst se može kretati neovisno o drugima, iako skupni mišići koji pokreću svaki prst mogu biti djelomično uklopljeni, a tetiva može biti priključen na međusobni ostatak fibroznog tkiva, sprečavajući potpuno slobodno kretanje.

Prsti ne sadrže mišiće (osim arrector pili).Mišići koji pokreću zglobove prsts su u tenaru šake i podlaktici. Duge tetive koje omogućuju kretanje podlaktičnih mišića mogu se uočiti pod kožom na zglobu i na poleđini ruke.

Mišići prstiju se mogu podijeliti na spoljašnje i unutrašnje. Spoljašnji mišići su dugi fleksor (savijači) i ekstenzori (opružači). Nazivaju spoljašnjim jer se mišićno tijelo nalazi na podlaktici.

Prsti imaju dva duga fleksora, koji se nalazi na donjoj strani podlaktice. Oni izdužuju od tetive u falange prstiju. Duboki fleksori su pridodai distalnoj falangi, a površinski fleksori sredini falange. Fleksori ustvari omogućuju savijanje prstiju. Palac ima po jedan dugi i kratki savijač u u tenarnoj grupi mišića. Ljudski palac ima i druge mišiće u thenarnoj grupi (oponenirajućih mišića), čima se pokreće u opoziciji, što omogučujue (pri)hvatanje.

Opružači se nalaze na zadnjoj strani podlaktice i povezani su na složeniji način nego fleksori za leđa prstiju. Tetive se sjedinjuju sa mišićima interosseous i lumbricus da se formira mehanizam opružanja. Primarna funkcija ekstenzora je da usmjeravaju prste . Palac ima dva ekstenzora u podlaktici; njihove tetive formiraju tenarski čvor. Kažiprst i mali prst imaju i dodatni ekstenzor, koji se koristi za, na primer, pokazivanje. Opružači se nalaze šest posebnih prostora:

  • 1. hvatač pollicis longus i ekstenzor pollicis brevis;
  • 2. ekstenzor carpi radialis longus i brevis;
  • 3. ekstenzor pollicis longus, ekstenzor digitorum indicis;
  • 4.digititorum communis;
  • 5. ekstenzor digiti minimi;
  • 6. ekstenzor carpi ulnaris.

U unutrašnjoj grupi mišića su tenarni i hipotenarni mišića (tenar u korijenu palca, hipotenar malog prsta), leđni interossei ruke i palmarni interossei mišići (između metacarpalnih kostiju) i lumbrikalni mišići ruke. Lumbrikalni proizlaze iz dubokog fleksora digitorum profundus (i posebni su jer nemaju koštano porijeklo), na mehanizmu leđnih ekstenzornih omotača.

Koža[uredi | uredi izvor]

Osim genitalija, vrhovi prstiju imaju najveću koncentraciju somatosenzornog sistema receptora dodira i termoreceptora, među svim područjima ljudske kože, što ih čini izuzetno osjetljivim na temperaturu, pritisak, vibracije, teksturu i vlagu. Nedavne studije ukazuju da prsti mogu osjećati nano-skalu bore na naizgled glatkoj površini, a takav nivo osjetljivosti ranije nije zabilježen [9] Tako se prsti se najčešće koriste kao senzorne sonde za utvrđivanje svojstva dsodirnih objekata, pa su su skloni ozljedama. Vrhovi prstiju se mogu regenerirati zajedno sa kožom, kostima i noktom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The natural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X:
  2. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  3. ^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  5. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  6. ^ Chiarelli A. B., Corruccini, R. S., Eds. (1982): Advanced views in Primate Biology. Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, eBook ISBN 978-3-642-68300-8, ISBN 978-3-642-68302-2; ISSN 0172-6625.
  7. ^ http://www.medilexicon.com/medicaldictionary.php?t=73927 medilexicon.com, Medical Dictionary - 'Pulp Of Finger', Citing: Stedman's Medical Dictionary. 2006.
  8. ^ 10,1371/journal.pone.0050901.
  9. ^ http://www.sciencedaily.com/releases/2013/09/.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]