Stopalo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Stopalo
(Pes)
Foot on white background.jpg
Detalji
Leđna stopalska arterija, medijalna tabanska arterija, bočna tabanska plantar arterija
medial plantar, lateral plantar, deep fibular, superficial fibular
Identifikatori
MeSH A01.378.610.250
Dorlands
/Elsevier
Foot
TA A01.1.00.040
FMA 9664
Anatomska terminologija

Stopalo (lat. pes) je anatomska struktura mnogih kičmenjaka. To je vršni dio noge,koji nosi težinu tijrla i omogućuje kretanje. Kod mnogih životinja s nogama, stopalo je zasebni organa+ na terminalnom dijelu noge koji se sastoji od jednog ili više segmenata ili kostiju, uglavnom uključujući kandže ili nokte.[1][2] [3] [4][5][6]

Pregled i plan građe[uredi | uredi izvor]

Ilustracija kostiju potkoljenice i stopala
Prednji nožni mišići

Stopalo – kod kopnenih kičmenjaka – je dio donjih ekstremiteta (nogu. Tokom evolucije, brojnost kostiju u stopalu se smanjivao, što se osobito odnosi na korijen stopala (basipodium), čije susu se pripajale susjednim skeletnim elementima, a neke su i potpuno iščezle. [7]

Djelomično smanjenje pretrpio je srednji red kostiju (centralia ili medialia). Od većih životinjskih skupina, uveliko izmijenjeno stopalo, u odnosu na osnovni plan građe, imaju gmizavci i ptice. Kod gmizavaca, u korijenu stopala, zbog srašćivanja, postoje samo dvije kosti: calcaneus (petna) i astrogalus (ostruga), izuzev guštera, koji u ovom dijelu skeleta imaju samo jedna kost.

Broj stopalskih kostiju je često smanjen na dvije do tri, a ostale srastaju sa zastopalskim kostima. Posljedica tih promjena je pokretanje stopala pod uglom, preko međustopalnog zgloba, a broj prstiju sveden je na četiri, jer peti je obično zakržljao. Kod ptica, od četiri prsta, tri su okrenuta prema naprijed. U korijenu stopala kod njih više nema niti jedne samostalne kosti, budući da su predačke jsrasle sa cjevanicom u jedinstvenu goljeničnostopalnu kost (tibiotarsus), dok je distalni kraj stopala (tarsalia) srastao sa evolucijski ranije sraslim kostima grane stopala (metatarsus) u vrlo izduljenu kost pisak (tarsometatarsus). To uvjetuje da se stopalo pokreće isključivo preko međustopalnog zgloba. Kod sisara, od kostiju korijena stopala su preostale samo dvije: skočna kost (calcaneus) i petna kost (talus, astragalus). Ostale kosti stopala kod njih su jedna slobodna srednja kost i četiri u distalnom dijelu, od kojih je četvrta srasla (s petnom kosti) u kuboidnu ili kvadratnu kost.

Dubinski i površinsku dijelovi stopala

Gray443.png

Tabanska površina stopala od površine do dubinskog dijela

Sisarsko stopalu obično ima po pet razvijenih prstiju, a često postoji i mala pretpalčana kost (praehallux), analogno kosti zvanoj praepollex u prednjim ekstremitetima. Vodozemci, gmizavci i mnogi niži sisari, majmuni (uključujući i čovjeka) oslanjaju se na cijelo stopalo (plantigrada), ptice i zvijeri se oslanjaju na prste (digitigrada), a kopitari samo na vrhove prstiju (unguligrada).[8][2] [3] [4][5][6]

Stopalo čovjeka[uredi | uredi izvor]

Kosti stopala: Pogled s donje strane (lijevo) i odozgo (desno).
A = Petna kost
B = Gležanj
C = Kvadratna kost
D = Čunasta kost E, F, G = Klinasta kost
Tamnosive su metatarzalne kosti, svijetlosivi – zglobovi

Stopalo čovjeka je krajnji dio donjih udova (nogu), koji se oslanja o tlo. Ono:

  • nosi težinu cijelog tijela i
  • omogućava stajanje i hodanje.

Gornja površina stopala se zove poleđina (dorsum pedis), a donja je taban (planta pedis). Kostur ovog dijela čine kosti stopala (u užem smislu ili zastopalo), grana stopala (metatarsus) i članci prstiju. Tarzus čini sedam kostiju koje su raspoređene u dva reda. Najveće su gležnjačna ili gležanjska kost (talus), koja se zglobljava s kostima potkoljenice, gradeći s njima gornji nožni zglob, i petna kost (calkaneus), koja je osnova pete (zadnjeg, zaobljenoga dijela stopala). Grana stopala (metatarsus ili srednje stopalo) sadrži pet kostiju koje spajaju tarzus sa prstima, u kojima ima ukupno 14 članaka (falangi). Poleđina stopala pokriven je tankom kožom ispod koje su krvni sudovi i tetive mišića ekstenzora stopala i prstiju. Taban je prekriven čvrstom debelom kožom, ispod koje je zaštitni sloj masnog tkiva i čvrsta vezivna ploča (tabanska aponeuroza). Stopalo je lagano udubljeno, tako da ima dva svoda, uzdužni i poprečni, koji se postupno oblikuju na phodanja (djeteta). Na podlogu se oslanja samo na tri tačke, a to su:

  • donji prošireni dio (kvrga) petne kosti
  • glavica prve i
  • glavica pete metatarzusne kosti.[3]

Između njih postoje tri luka (unutrašnji i vanjski uzdužni te prednji poprečni), koji podržavaju tetive i mišići, a koji su bitni za normalnu funkciju stopala. Svodovi i lukovi stopala često se spuštaju zbog opterećenja, pa nastaju statički izazvane deformacije:

  • ravno ili spušteno stopalo (pes planus),
  • spušten i proširen prednji dio stopala (pes transversoplanus), što je obično obično praćeno izvrnutim nožnim palcem (hallux valgus). Takve deformacije su često posljedica upotrebe fiziološki neprikladne obuće, što vremenom izaziva bolovi u stopalima i listovima, a moguće su i otekline (edemi) oko gležnja.

Mišići[uredi | uredi izvor]

Leđni dio[uredi | uredi izvor]

Mišić Polazište Hvatište Arterija Nerv Aktivnost Antagonist
Musculus extensor digitorum brevis Petna kost Palac Duboki peronealni živac Ekstenzija 2., 3. i 4. prsta Musculus flexor digitorum longus, musculus flexor digitorum brevis
Musculus extensor hallucis brevis Petna kost Baza proksimalne falange nožnog palca Duboki peronealni živac Ekstenzija nožnog palca Fleksija musculus hallucis brevis

Taban[uredi | uredi izvor]

Prvi sloj[uredi | uredi izvor]
Mišić Polazište Hvatište Arteryija Nerv Aktivnost Antagonist
Musculus abductor hallucis Medijalni nastavak petne kosti, flexor retinaculum stopala, Dlanska aponeuroza Medijalna strana baze proksimalne kosti falange prvog prsta Medijal tabanski živac Abdukcija nožnog palca Musculus adductor hallucis
Musculus flexor digitorum brevis Medijalni nasravak petne kosti, dlanska aponeuroza, međumišićna pregrada Srednje falange 2.–5. prsta Medijalni tabanski živac Fleksija bočnih strana četiri Musculus extensor digitorum longus, musculus extensor digitorum brevis
Musculus abductor digiti minimi Tabanska aponeuroza Peti nožni prst ili njegove falange Bočna tabanska plantar arterija Bočni tabanski živac (S1 – S2) Fleksija i abdukcija petog nožnog prsta Musculus flexor digiti minimi brevis
Drugi sloj[uredi | uredi izvor]
Mišić Polazište Hvatište Arterija Nerv Aktivnost Antagonist
Musculus quadratus plantae Petna kost Tetiva musculus flexor digitorum longus Bočni tabanski živac (S1 – S2) Pomaže fleksiju musculus flexor digitorum longus u dubokim zglobovima
Musculus lumbricus Tetive musculus flexor digitorum longus Medijalni aspekt ekspanzije ekstenzora bokova proksimalnih falangi četiri prsta Bočna tabanska arterija, arterije tabanskog svoda i četiri metatarzalne i tabanske arterije Bočni tabanski živac (tri bočna lumbrikala) i medijalni tabanski (prvi lumbrikal) Održava ekstenziju prstiju u zglobovima između njih
Treći sloj[uredi | uredi izvor]
Mišić Polazište Hvatište Arterija Nerv Aktivnost Antagonist
Musculus flexor hallucis brevis Medijalni tabanski živac Fleksija nožnog palca Musculus extensor hallucis longus
Musculus adductor hallucis Bočni tabanski živac Addukcija nožnog palca Musculus abductor hallucis
Musculus flexor digiti minimi Peta metatarzalna kost Falangna kost petog nožnog prsta Bočni tabanski živac (površinska grana) Ekstenzija i addukcija malog nožnog prsta Abdukcija musculus abductor digiti minimi
Četvrti sloj[uredi | uredi izvor]
Mišić Polazište Hvatište Arterija Nerv Aktivnost Antagonist
Musculus dorsal interossei Bočni tabanski živac Abdukcija nožnih prstiju Tabanski međukostni mišići
Musculus plantar interossei Metatarzus Proksimalne falange Bočni tabanski živac Addukcija nožnih prstiju Musculi dorsalis interossei stopala

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X. 
  2. ^ a b Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  3. ^ a b c Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  4. ^ a b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  6. ^ a b Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  7. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6. 
  8. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]