Polumjesečasta kost
| Polumjesečasta kost (Os lunatum) | |
|---|---|
_01_palmar_view.png) Prednja (dlanska) strana lijeve šake (Polumjesečasta kost je crvrna) | |
 Lijeva polumjesečasta kost Žbica proksimalni dio glavičasta i kukasta kost, distalna strana čunasta bočno trokutasta kost, medijalno | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D012667 |
| TA98 | A02.4.08.005 |
| TA2 | 1252 |
| FMA | 23712 |
| Anatomska terminologija | |
Mjesečasta kost – ili polumjesečasta kost – je kost korijena ljudske šake, koju odlikuju duboka konkavnost i srpaste konture. Nalazi se u centru proksimalnog reda kostiju korijena šake (karpus), koje leže između lakatne kosti i žbice i šake. Polumjesečasta karpusna kost se nalazi između bočnih čunaste i medijalne trouglaste kosti.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Polumjesečasta kost je u obliku polumeseca u korijenu šake. Nalazi se nalazi u proksimalnom redu karpusnih kostiju. Proksimalno se naslanja na žbicu. Bočno se zglobljava sa čunastom, medijalno sa trouglastom, a distalno sa glavičastom. Također se zglobljava i sa distalnom i medijalnpm površinom sa kukaste kosti.[1] Polumjesečasta kost stabilizira medijalni ligament čunaste kosti i lateralni ligament trouglaste. Ligamenti između radijusa i kostiju korijena šake i stabilizirati položaj polumjesečaste, kao što to čini njegov položaj u polumjesečastoj jami žbice (radijusa)
Kost
[uredi | uredi izvor]Proksimalna površina polumjesečaste kosti je glatka i konveksna, a zglobljava se sa radijusom. Bočna površina je ravna i uska, sa srpastom površi za zglobljavanje sa čunastom kosti. Medijalna površina ima glatku i četverostranu površ za artikuliranje sa trouglastom kosti. Dlanska površina je gruba, kao što je i poleđinska površina, dok le leđna široka i zaobljena. Distalna površina kosti je duboka i konkavna.[5]
Prokrvljavanje
[uredi | uredi izvor]Polumjesečasta kost ima dotok krvi iz leđne i dlanske grane arterije šake.
Varijacija
[uredi | uredi izvor]Polumjesečasta kost ima varijabilan oblik. Otprilike, njena jedna trećina nema medijalni aspekt, što znači da se ne zglobljava sa kukastom kosti. Osim toga, u oko 20% osoba, dotok krvi može nastati iz samih dlanskih sudova.
Okoštavanje
[uredi | uredi izvor]Okoštavanja polumjesečaste kosti počinje između 18. mjeseca i 4. godine i 3 mjeseca.[6]
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Funkcija kostiju korijena šake (karpusa) je kao jedinice za pružanje koštane nadgradnje za šaku.[7]
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]
Od svih kostiju korijena šake, polumjersečasta se najčešće iščaši (dislocira).
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]
Polumjesečasta kost lijeve šake (crvena)
Polumjesečasta kost lijeve šake (zatvorena)
Polumjesečasta kost
Kosti lijeve šake – dlanska površina
Kosti lijeve šake – poleđinska površina
Poprečni presjek ručnog zgloba – palac je lijevo, a polumjesečasta kost je crvena
Iščašena polumjesečasta kost
Dislocirana polumjesečasta kost
Zglob šake – duboka disekcija, zadnja površina
Zglob šake – duboka disekcija, zadnja površina
_-_animation01.gif)
_-_animation02.gif)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ↑ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Gray, Henry (1918). Anatomy of the Human Body. str. 6b. The Hand. 1. The Carpus. Pristupljeno 5. 1. 2014.
- ↑ Balachandran, Ajay; Kartha, Moumitha; Krishna, Anooj; Thomas, Jerry; K, Prathilash; TN, Prem; GK, Libu; B, Krishnan; John, Liza (2014). "A Study of Ossification of Capitate, Hamate, Triquetral & Lunate in Forensic Age Estimation". Indian Journal of Forensic Medicine & Toxicology. 8 (2): 218–224. doi:10.5958/0973-9130.2014.00720.8. ISSN 0973-9130. Pristupljeno 18. 8. 2014.
- ↑ Eathorne, SW (2005). "The wrist: clinical anatomy and physical examination". Primary care. 32 (1): 17–33. doi:10.1016/j.pop. PMID 15831311.
link title==Vanjski linkovi==
