Čunasta kost (stopalo)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čunasta kost stopala
Os naviculare
Lijeva čunasta kost stopala – prednje-bočna strana
Lijeva čunasta kost – zadnje-medijalna strana
Identifikatori
Gray'sp.270
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598543
TAA02.5.12.001
FMA24499
Anatomska terminologija

Čunasta kost stopala je mala kost u stopalima većine sisara.

Čunasta kost stopala čovjeka[uredi | uredi izvor]

Čunasta kost stopala čovjeka je jedna od kostiju korijena stopala.[1][2][3][4][5] Njeno ime potiče od sličnosti ove ljudske kosti sa manjim brodom ili čamcem (čunom), što je posljedica snažne udubljenosti proksimalne zglobne površine. Izraz navikulska kost ili navikulska kost šake je ranije koristila za čunastu kost šake,[6] jednu od kostiju korijena šake. Čunasta kost stopala kod ljudi nalazi se na medijalnoj strani i proksimalno se zglobljava sa gležnjem, a distalno sa tri klinaste kosti i bočno sa kvadarskom.

To je posljednja od kostiju stopala koja počinje okoštavanje i nema tendenciju da to učine do kraja treće godine u djevojčica i početkom četvrte godine u dječaka, ali je opisan široki raspon varijacije.[7]

Čunasta kost – gornja površina
Čunasta kost – donja površina
Prelom čunaste kosti stopala

Jedini mišić koji se veže za ovu kost je musculus tibialis posterior. Glavni dio mišića na njoj ima hvatište.[8] Dodatna čunasta kost se može pojaviti kod 2–14% pripadnika opće populacije.[9][10][11]

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Prelomi čunaste kosti nisu tako uobičajeni.

Čunasta kost konja[uredi | uredi izvor]

Konj ima kost koja se zove čunasta kost, a nalazi se unutar kopita, na tabanskoj strani potkoljenice, između drugog i i trećeg članka falange kopitne kosti. Čunasta kost u konja je podržana distalnim tabanskim ligamentom i dva svoja kolateralna ligamenata. Kesa (bursa) čunaste kosti se nalazi između površine fleksora čunaste kosti i duboke digitalne fleksorske tetive, koja vodi između burse i distalnog članka.[12]

Centralna kost korijena stopala u skočnom zglobu konja je i homologna i analogna čunastoj kosti ljudskog stopala, što znači da je čunasta kost konja drugačije strukture od istoimeno označene kosti kod ljudi.[13] Područje čunaste kostu stopala je važna struktura u odnosu na hromost, posebno prednjih nogu, a uključena je značajnim procesom razvoja bolest koja se zove navikulska bolest ili navikulski sindrom. Nedavno je objavljeno mnogo originalne literature u vezi sa bolešću čunaste kosti, koji je dovode u pitanje, a poseban značaj se daje radiografskim promjenama, kao jedinim dijagnostičkim kriterijima.[14]

Navikulski sindrom ili sindrom čunaste kosti kopita može biti odgovoran za čak 1/3 svih slučajeva hromosti u konja, ali radiografske promjene u čunastoj kosti ne da uvijek daju konačnu dijagnozu. Novije tehnike snimanja su pokazala da oštećenja mehkih tkiva u regiji može dati značajan doprinos hromosti i da više uzroka može dovesti do vidljive hromosti konja.[12]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ "Gray's Anatomy, 6b. The Hand. 1. The Carpus. 4". 1918. Pristupljeno decembar 2009. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  7. ^ Louise Scheuer; Sue Black (2004). The Juvenile Skeleton. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  8. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 293. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. 9. 2013. Pristupljeno 19. 8. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. ^ http://www.wheelessonline.com/ortho/accessory_navicular
  11. ^ http://www.macrorad.com/case-reports/symptomatic-accessory-navicular-bone.html
  12. ^ a b R. Wayne Waguespack, DVM, MS, DACVS R. Reid Hanson, DVM, DACVS, DACVECC (decembar 2010). "Navicular Syndrome in Equine Patients: Anatomy, Causes, and Diagnosis" (PDF). Surgical Views. Auburn University. Arhivirano s originala (PDF), 21. 10. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  13. ^ "Chapter 32, Fracture and luxation of the tarsus and metatarsus "Textbook of Small Animal Orthopaedics" written by Charles D. Newton, D.V.M., M.S. and David M. Nunamaker, V.M.D. J.B. Lippincott Company, 1985". Arhivirano s originala, 19. 1. 2013. Pristupljeno 19. 8. 2016.
  14. ^ Clinical Anatomy and Physiology Laboratory Manual for Veterinary Technicians, Colville, Thomas and Bassert, Joanna M. 2008 Publ. Mosby/Elsevier, Canada. "Navicular Bone - The distal sesamoid bone of the horse.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]