Karlična kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karlična kost
(Os coxae)
(Os innominatum)
Položaj karlične kosti (crvena)
Detalji
LatinskiOs coxae, os innominatum
Identifikatori
Gray'sp.231
Dorlands
/Elsevier
Hip bone
TAA02.5.01.001
FMA16585
Anatomska terminologija
Desna karlična kost

Karlična kost, bočna kost ili pelvična kost[1] je velika glatka kost, koja je stješnjena u centru karlice i proširirena iznad i ispod. Kod nekih kičmenjaka (uključujući i ljude prije puberteta), sastoji se od tri kosti, a to su:

  • ilium (bočna ili crijevna kost),
  • ishium (sjedna) i
  • pubis (preponska ili stidna).[2][3][4][5][6][7]

Dvije karlične kosti se spajaju na stidnoj simfizi i zajedno sa krstačnom kosti i trticom grade kosturnu komponentu karlice, koja okružuje karličnu šupljinu. Povezane su sa krstačnom kosti, koja je dio osovinskog skeleta, u sarkoilijačnom zglobu. Svaka karlična kost je povezana sa odgovarajućim femurom (bedrenom kosti), formirajući primarnuj vezu između kostiju donjih ekstremiteta i aksijalnog skeleta, preko velikog kuglastog zgloba u kuku.[8]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Karlična kost odraslih se formira od tri kosti: karlične, sjedne i stidne kosti. Na rođenju, ove tri komponente kosti su odvojene hijalinskom hrskavicom. One se međusobno vežu hrskavicom u obliku slova Y, u acetabulumu. Do kraja puberteta tri kosti se spajaju, a osifikacija traje do životne dobi od 25 godina.[9][10]

Dvije karlične kosti se međusobno zglobljavaju u stidnoj simfizi. Zajedno sa krstačnom kosti i trtičnom kosti, kosti kuka čine karlicu

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Muška karlica, formirana od lijeve i desne karlične kosti krstačne i trtične kosti.
Ženska karlica je šira od muške, što olakšava porođaj.[9]

Mišićne veze[uredi | uredi izvor]

Karličnu kost se veže nekoliko mišića, uključujući i unutrašnje mišiće karlice, trbušnih i leđnih mišića, sve glutealne mišiće, mišiće grupe bočnog rotatora, tetive mišića, dva mišića iz prednjeg dijela butine, pa čak i jedan rameni mišić.

Trbušni mišići
Leđni mišići
  • Musculus multifidus se u krstačnom regionu veže za medijalnu površinu zadnjeg gornjeg ilijačnog trna, zadnjeg krstačnog ligamenta i nekoliko mjesta na krstačnoj kosti.
Sjedni mišići
Bočna grupa rotatora
(kao i kapsule krstačnokarličnog zgloba sarkotuberoznog ligamenta, te dijela kičme i krstačne kosti.
Zadnja loža
Prednji dio bedra
  • Musculus rectus femoris se javlja sa dvije tetive: jedna, prednja ili ravna, od prednjeg donjeg karličnog trna; druga sa zadnje strane ili se reflektira od ureza iznad ruba acetabuluma.
  • Musculus sartorius nastaje od tetivnih vlakana iz prednjeg gornjeg karličnog trna.
Ramenski mišići

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Merriam Webster, http://www.merriam-webster.com/medical/hip+bone
  2. ^ Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
  3. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
  8. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 237–239. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ a b Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
  10. ^ Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
  11. ^ "Gray's Anatomy". 1918. Arhivirano s originala, 22. 12. 2009. Pristupljeno 3. 8. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]