Karlična šupljina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Karlična šupljina
(
Cavitas pelvis)
Scheme body cavities-en.svg
Identifikatori
Dorlands
/Elsevier
c_16/12220544
TA A01.1.00.052
A10.1.00.002
FMA 9738
Anatomska terminologija
Muška karlica
Ženska karlica

Karlična šupljina je donji dio ukupne tjelesne šupljine koji je omeđen karličnom kosti (pelvis). Njen kosi krov je karlični otvor (gornji otvor zdjelice). Donja granica joj je karlični pod. Karlična šupljina prvenstveno sadrži rwproduktivne organe mokraćni mjehur, karlice debelog crijeva, a rektuma. Rektum se nalazi na stražnjem dijelu zdjelice, u krivu je krstačnu kost i trticu; mjehur je sprijeda, iza stidne spojnice (pubične simfize).[1][2][3]


Kod žena , maternica i vagina zauzimaju međuprostor između ovih unutrašnjih organa. Zdjelična šupljine također sadrži velike arterije, vene, mišiće i nerve. Ove strukture moraju da djeluju zajedno u veoma malom prostoru. Oni mogu biti pogođeni različitim bolestima i mnogim lijekovima na mnogo različitih načina. Jedan dio može uticati na drugi, kao što zatvor može preopteretiti právo crijevo (rektum) i pritisnuti mokraćni mjehur ili porođaj može oštetiti stidne nerve i kasnije dovesti do analne slabosti.

Granice[uredi | uredi izvor]

Karlica

Karlica ima anteroinferiorni (prednje-donji), posteriorni (zadnji) i dva lateralna (bočna) zida; inferiorni (donji) zid karlice se naziva karlično dno.[4][5] Trbušna maramica ili parijetalni peritoneum je ovdje priključen trbušnom zidu.[6]

Mala karlica[uredi | uredi izvor]

Mala karlica ili prava karlica je prostor ograđen je karličnim pojasom i ispod karličnog oboda: između karličnog otvora i karličnog dna. Ova šupljina je kratak, zakrivljeni kanal, koji je dublji na svom zadnjem nego na prednjem zidu. Neki smatraju da je samo ovo područje cijela karlična šupljina. Ostali definiraju karličnu šupljine kao veći prostor, uključujući i veliku karlicu, neposredno iznad karličnog otvora.

Naprijed i ispod, mala karlica je ograničena stidnom simfizom i gornjim granama stidne kosti i nadređeni Rami u stidne dlake; iznad i iza, krstačnom kosti i trticom, a bočno, širokim, glatkim, četvorougaonim područjem kosti, što odgovara unutrašnjoj površini tijela i gornjim granama išjadične kosti, a dio crijevne kosti ( Ilijuma) ispod akuratne (precizne) linije.

  • Granice male karlice
Krov: Karlični obod[7]
  Zadnji zid: Krstačna kost  i trtica     Bočna: Mišić: Obturator internus     Prednja: Stidna simfiza  
Dno: Karlični pod        

U maloj karlici su karlično crijevo, rektum, mokraćni mjehur i neki spolni organi. Pravo crijevo (rektum) je otraga, u krivini krstačne kosti (sakruma) i trtice. Mokračni mjehur je sprijeda iza stisne (pubične simfize. Kod žena, maternica i vagina su u međuprostoru okolnih unutrašnjih orgna. Kallično-trbušni nervi izlaze iz pršljenova S2-S4, u maloj karlici.

Velika karlica[uredi | uredi izvor]

Velika karlica ili lažna karlica je prosror koga zatvataju karlični greben (iznad) i karlični obod (sprijeda) Omeđen je sa svake strane crijevnom kosti ilijum); sprijeda nekompletno, predstavljeno širokim intervalom između prednjih granica ilijuma, koji je ispunjen trbušnim zidom; iza je ograničen dubokim usjekom na obje strane između ilijuma i baze krstačne kosti. Ovaj dio tjelesne šupljine se općenito naziva trbušnom šupljinom (zato što se ponekad označava kao lažna karlica).[8]. Velika karlica podupire crijeva (posebno tanko i sigmoidno debelo) prenosi dio težine na prednji trbušni zid. Natkoljenični (femoralni) nerv polazi iz slabinskih pršljenova L2-L4 u velikoj, ne u maloj.

Ligamenti[uredi | uredi izvor]

Ligament Od Do
Široki maternični ligament
* Mezovariij Jajnik
* Sredina jajovoda Falopijeva tuba Široki maternični ligament
* Mezometriij
Glavni ligament (kardinalni)
Jajnički ligament Jajnik Maternica
Okrugli maternični ligament
Suspenzorni ligament jajnika

Mjere[uredi | uredi izvor]

Karlica se može svrstati u četiri glavna tipa mjerenja karličnih dikjametara i veza na karličnom ulazu i izlazu, kao i kosiim promjerima.

Ženska karlična šupljina
Karlične mjere[9]

Mjera Od Do Dužina
Poprečni prečnik
(ulaz)
Između krajnjih vanjskih bočnih tačaka karličnog otvora 13.5–14 cm
Kosi prečnik I Desni krstačno-ilijačni zglob Lijeva iliostidna uzvisina 12-12.5 cm
Kosi prečnik II Lijevi krstačnoilijačni zglob Desna iliostidna uzvisina 11.5–12 cm
Anatomska veza
(Prava veza)
Stidna simfiza Promontorna ~12 cm
Akušerska veza Zadnja stidna uzvisina
(Zadnja površina simfize)
Promontorna (prostidna) >10 cm
Poprečna veza * Donji stidni ligament Promontorni (prostidni) 11.5–12 cm
Ravna veza Donja graniza simfize Vrh trtice 9.5–10 cm
Srednja veza Donja granica simfize Donja granica krstačne kosti 11.5 cm
Poprečni dijametar
(Ulaz)
Između išijadičnih izbočina (kukova) 10–11 cm
Raspon među trnolikim (spinoznim) nastavcima Između prednjih gornjih i gornjih ilijačnih izbočina 26 cm
(Žena)
Međukrstačni raspon Između prednjih bočnih tačaka ilijačnog grebena 29 cm
(Žena)
Vanjske veze Trnasti nastavci petog slabinskog pršljena Gornji rub simfize ~20 cm
Međutrohanterski raspon Između natkoljeničnih mišića (femura) 31 cm
* Zato što se prave veze ne mogu mjeriti direktno, izvode se iz dijagonalne veze koja se mjeri kroz vaginu.

Arterije[uredi | uredi izvor]

Nervi[uredi | uredi izvor]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Platzer W. (2004): Color atlas of human anatomy, Vol. 1: Locomotor system, 5th Ed. Thieme Medical Publishers, ISBN3-13-533305-1; US- ISBN 1-58890-159-9.
  2. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  4. ^ Moore K. L. et al. (2010): Clinically oriented anatomy, 6th Ed, 3: Pelvis and perineum.
  5. ^ Richard S. Snell R. S.: Clinical anatomy by regions, Pelvic cavity: https://books.google.com/books?id=vb4AcUL4CE0C&pg=PA242 p.242]
  6. ^ Tank P. (2013): Grants dissector, 15th Ed., 4: The abdomen.
  7. ^ http://www.gfmer.ch/Obstetrics_simplified/anatomy_of_the_female_pelvis.htm |title=Anatomy of the Female Pelvis - D. El-Mowafi.
  8. ^ Drake et al. (2009): Grays anatomy for students, 2nd Ed., 5: Pelvis and perineum - general description
  9. ^ Platzer W. (2004): Color atlas of human anatomy, Vol. 1: Locomotor system, 5th Ed. Thieme Medical Publishers, ISBN3-13-533305-1; US- ISBN 1-58890-159-9.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]