Kukasta kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Kukasta kost
(Os hamatum)
Hamate bone (left hand) 01 palmar view.png
Prednja dlanska strana lijeve šake
(Kukasta kost je crvena)
Gray228.png
Lijeva kukasta kost
Zglobljavanja:
Polumjesečasta, proksimalno
Četvrta metakarpusna, distalno
Trouglasta, medijalno i glavičasta kost, bočno
Detalji
Latinski Os hamatum
Identifikatori
Gray's p.227
MeSH A02.835.232.087.319.150.400
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598356
TA A02.4.08.012
FMA 23730
Anatomska terminologija

Kukasta kost (lat. os hamatum) je kost korijena šake, koja se lahko razlikuje po svom kukastom obliku svog klinastog nastavka ("hamulus") projiciranom dlanskke površine.[1][2][3][4][5]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost te je nepravilnog oblika u korijenu šake. Nalazi se u distalnom redu karpusnih kostiju, a naslanja se na metakarpusne kosti malog prsta i prstenjaka.[6] Susjedna kost kukastoj, na lakatnoj strani i malo iznad nje, je graškasta kost. Susjedna na radijalnoj strani je glavičasta, a na proksimalnoj je polumjesečasta kost.[6]

Površine[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost ima šest površina (ploha):

  • Gornja, je tjemenski klin, uska, konveksna i glatka, a zglobljava se sa polumjesečastom kosti.
  • Donja površina se zglobljava sa četvrtom i petom metakarpusnom kosti, preko konkavne površi, koja je odvojena od grebena.
  • Leđna je trouglasta i hrapava za prikopčavanje ligamenata.
  • Dlanska na donjoj i lakatnoj strani je iskrivljena i kukasta u vidu nastavka (hamulus kukaste kosti), usmjeren prema naprijed i bočno.
  • Medijalna površina se zglobljava sa trouglastom kosti preko duge facete, odsječena ukoso od gornje strane, prema dolje i medijalno.
  • Bočna se zglobljava sa glavičastom preko svog gornjeg i zadnjeg dijela. Preostali dio je hrapav za vezanje ligamenata.

Kuka[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost lijeve šake (kukasti dio je crven)

Kuka kukaste kosti nalazi se na proksimalnoj, lakatnoj strani kosti. Kuka je iskrivljeni, kukoliki nastavak koji se projicira 1–2 cm distalno i radijalno.[7] Kuka oblikuje lakatnu granicu karpusnog tunela i radijalnu granicu za Guyonov kanal. Tu se pridodaju brojni ligamenti, uključujući i ligament graškolike kosti, te poprečni karpusni ligament i tetivu mišića musculus flexor carpi ulnaris.[7]

Njena medijalna površina je do mišića musculus flexor digiti minimi brevis i musculus opponens digiti minimi. Bočna strana ima žlijeb za prolaz fleksorskih tetiva u dlanu.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Okoštavanje kukaste kosti počinje između 1. i 12 jeseca prenatalne faze.[8]Kukasta kost ne okošta u potpunosti sve do oko 15. godine života.[7]

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost se također nalazi kod mnogih drugih sisara, a homologna je sa "četvrtom distalnom karpusnom kosti" gmizavaca i vodozemaca.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Kosti korijena šake funkcioniraju kao cjelina koja obezmjeđuje pokretljivost superstrukture šake.[6]:708

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost je kost koja se najčešće slomi kada se padne na tlo, vrteći se prema dolje] na downswing. Frakture se obično ne vide na normalnoj radiografiji X-zracima Simptomi su bol koja otežava držanje i simptome iritacije lakatnog živca. Obilježene su utrnulostima i slabosti malog prst, s djelomičnim zahvatanjem i prstenjaka, kao i 1,5 lakatnog prsta.

Kuka ove kosti je posebno sklona komplikacija loma, kao što su nesrastanje zbog "slabog" dotoka krvi.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 
  2. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  6. ^ a b c Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0. 
  7. ^ a b c Eathorne, SW (March 2005). "The wrist: clinical anatomy and physical examination—an update.". Primary care 32 (1): 17–33. PMID 15831311. doi:10.1016/j.pop.2004.11.009. 
  8. ^ Balachandran, Ajay; Kartha, Moumitha; Krishna, Anooj; Thomas, Jerry; K, Prathilash; TN, Prem; GK, Libu; B, Krishnan; John, Liza (2014). "A Study of Ossification of Capitate, Hamate, Triquetral & Lunate in Forensic Age Estimation". Indian Journal of Forensic Medicine & Toxicology 8 (2): 218–224. ISSN 0973-9130. doi:10.5958/0973-9130.2014.00720.8. Pristupljeno 18 August 2014. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]