Kukasta kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kukasta kost
(Os hamatum)
Hamate bone (left hand) 01 palmar view.png
Prednja dlanska strana lijeve šake
(Kukasta kost je crvena)
Gray228.png
Lijeva kukasta kost
Zglobljavanja:
Polumjesečasta, proksimalno
Četvrta metakarpusna, distalno
Trouglasta, medijalno i glavičasta kost, bočno
Detalji
LatinskiOs hamatum
Identifikatori
Gray'sp.227
MeSHA02.835.232.087.319.150.400
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598356
TAA02.4.08.012
FMA23730
Anatomska terminologija

Kukasta kost (lat. os hamatum) je kost korijena šake, koja se lahko razlikuje po svom kukastom obliku svog klinastog nastavka ("hamulus") projiciranom dlanskke površine.[1][2][3][4][5]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost te je nepravilnog oblika u korijenu šake. Nalazi se u distalnom redu karpusnih kostiju, a naslanja se na metakarpusne kosti malog prsta i prstenjaka.[6] Susjedna kost kukastoj, na lakatnoj strani i malo iznad nje, je graškasta kost. Susjedna na radijalnoj strani je glavičasta, a na proksimalnoj je polumjesečasta kost.[6]

Površine[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost ima šest površina (ploha):

  • Gornja, je tjemenski klin, uska, konveksna i glatka, a zglobljava se sa polumjesečastom kosti.
  • Donja površina se zglobljava sa četvrtom i petom metakarpusnom kosti, preko konkavne površi, koja je odvojena od grebena.
  • Leđna je trouglasta i hrapava za prikopčavanje ligamenata.
  • Dlanska na donjoj i lakatnoj strani je iskrivljena i kukasta u vidu nastavka (hamulus kukaste kosti), usmjeren prema naprijed i bočno.
  • Medijalna površina se zglobljava sa trouglastom kosti preko duge facete, odsječena ukoso od gornje strane, prema dolje i medijalno.
  • Bočna se zglobljava sa glavičastom preko svog gornjeg i zadnjeg dijela. Preostali dio je hrapav za vezanje ligamenata.

Kuka[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost lijeve šake (kukasti dio je crven)

Kuka kukaste kosti nalazi se na proksimalnoj, lakatnoj strani kosti. Kuka je iskrivljeni, kukoliki nastavak koji se projicira 1–2 cm distalno i radijalno.[7] Kuka oblikuje lakatnu granicu karpusnog tunela i radijalnu granicu za Guyonov kanal. Tu se pridodaju brojni ligamenti, uključujući i ligament graškolike kosti, te poprečni karpusni ligament i tetivu mišića musculus flexor carpi ulnaris.[7]

Njena medijalna površina je do mišića musculus flexor digiti minimi brevis i musculus opponens digiti minimi. Bočna strana ima žlijeb za prolaz fleksorskih tetiva u dlanu.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Okoštavanje kukaste kosti počinje između 1. i 12 jeseca prenatalne faze.[8] Kukasta kost ne okošta u potpunosti sve do oko 15. godine života.[7]

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost se također nalazi kod mnogih drugih sisara, a homologna je sa "četvrtom distalnom karpusnom kosti" gmizavaca i vodozemaca.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Kosti korijena šake funkcioniraju kao cjelina koja obezmjeđuje pokretljivost superstrukture šake.[6]:708

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Kukasta kost je kost koja se najčešće slomi kada se padne na tlo, vrteći se prema dolje] na downswing. Frakture se obično ne vide na normalnoj radiografiji X-zracima Simptomi su bol koja otežava držanje i simptome iritacije lakatnog živca. Obilježene su utrnulostima i slabosti malog prst, s djelomičnim zahvatanjem i prstenjaka, kao i 1,5 lakatnog prsta.

Kuka ove kosti je posebno sklona komplikacija loma, kao što su nesrastanje zbog "slabog" dotoka krvi.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ a b c Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0.
  7. ^ a b c Eathorne, SW (mart 2005). "The wrist: clinical anatomy and physical examination—an update". Primary care. 32 (1): 17–33. doi:10.1016/j.pop.2004.11.009. PMID 15831311.
  8. ^ Balachandran, Ajay; Kartha, Moumitha; Krishna, Anooj; Thomas, Jerry; K, Prathilash; TN, Prem; GK, Libu; B, Krishnan; John, Liza (2014). "A Study of Ossification of Capitate, Hamate, Triquetral & Lunate in Forensic Age Estimation". Indian Journal of Forensic Medicine & Toxicology. 8 (2): 218–224. doi:10.5958/0973-9130.2014.00720.8. ISSN 0973-9130. Pristupljeno 18. 8. 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]