Ključna kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ključna kost
(Clavicula)
Clavicle - anterior view.png
Ključna kost (crvena)
ClavicleSen.png
Ključne kosti čovjeka se fenotipski ispoljavaju
jasno i in vivo
Identifikatori
Gray's p.200
MeSH A02.835.232.087.227
TA A02.4.02.001
FMA 13321
Anatomska terminologija

Klučna kost ili ključnjača – u anatomiji čovjeka – je duga kost koja služi kao veza i amortizer između lopatica (scapula) i grudne kosti (sternum). Postoje dvije ključne kosti, jedna na lijevoj strani i jedan na desnoj strani. Ključne kosti su jedine duge kosti u tijelu koje leže horizontalno. Zajedno sa lopaticama grade ramenski pojas. To je opipljiva kost, a i kod ljudi koji imaju manje masti u ovoj regiji, mjesto ove kosti je jasno vidljivo, jer stvara izbočine na koži. Latinsko ime (clavicula) je dobila po značenju ključić, jer ova kost rotira duž svoje osi kao ključ, kada se rame nađe u abdukciji.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Ključne kosti su uveliko dvostruko zakrivljene duge kosti koje povezuju ruke sa tjelesnim trupom. Nalaze se direktno iznad prvog rebra djelujući kao podupirač da zadrži lopatice na njenom mjestu, tako da se ruka može slobodno objesiti. Medijalno se zglobljava sa manubrijem grudne kosti, u sternoklavikulskom zglobu. Na bokovima je zglob sa akromionom, nastavkom lopatice na akromioklavikilskom zglobu. Ključnjača ima zaobljene medijalne i spljoštene bočne krajeve.[5]

Clavicula inf.jpg
Clavicula sup.jpg
Desna ključna kost – odozgo i odozdo
Gray200.png
Gray201.png
Lijeva ključna kost – odozgo i odozdo

Otprilike od piramidnog kraja grudne kosti, obje ključne kosti iskrivljuju se bočno i sprijeda za otprilike pola svoje dužine. To onda čini čak veliku stražnju krivinu u zglobljavanju sa akromionom lopatice. Pljosnati akromionski kraj ključne kosti je širi od grudnog kraja. Akromionski kraj ima grubu donju površinu koja ima greben, trapezoidnu liniju i blago zaobljenu projekciju, konoidanu kvrgu (iznad korakoidnog nastavka). Ove površine su karakteristična mjesta vezanja za ramenske mišiće i ligamente.

Ključna kost se može se podijeliti na tri dijela: medijalni kraj, bočni krasj i osovina.

Medijalni kraj[uredi | uredi izvor]

Medijalni kraj je četverougaon i zglobljava se sa klavikulskim usjekom manubrija grudne kosti, formirajući sternoklavikulski zglob. Zglobna površina proširuje se na donji aspekt, za pričvršćivanje sa prvom obalnom hrskavicom. Vezan je za:

  • Vlaknastu kapsulu zgloba – sveobuhvatno;
  • Zglobni disk – iznad-unazad
  • Međuklavikulski ligament – gornja strana

Bočni kraj[uredi | uredi izvor]

Lateralni kraj je ravan odozgo prema dolje. Ima površinu za pričvršćivanje na acromionski nastavak lopatice, formirajući akromioklaviculski zglob. Područje oko zgloba ima vezu sa zglobnom kapsulom.

Prednji dio granice je udubljeni prema naprijed, a zadnja granica je konvekna unazad.

Osovina[uredi | uredi izvor]

Osovina je podijeljena u dvije medijalne i jednu bočne trećinu. Medijalni dio je deblji od bočnog.

Medijalna dvotrećinska osovina[uredi | uredi izvor]

Medijalna dvotrećinska osovina ima četiri površine i granice.

Medijalni dio je četvrtastog oblika gdje čini zglob sa manubrijem grudne kosti na sternoklavikulskom zglobu.

Na marginama potključnjačnog žlijeba, daje vezu za klavipektoralnim omotačem.

Bočna trećina osovine[uredi | uredi izvor]

Lateralna trećina osovine ima dvije površine i dvije granice.

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Ključna kost obavlja nekoliko funkcija:[6]

  • Služi kao tvrda podrška koja obustavlja pokrete lopatice i slobodnog dijela ekstremiteta; aranžman koji drži gornje ekstremitete dalje od grudnog koša, tako da ruka ima maksimalni domet pokreta. Postupajući fleksibilno, nalik na sponu dizalice, omogućava lopatici da se slobodno kreće na zidu grudnog koša.
  • Pokriva vratnopazušni kanal, štiteći neurovaskularni snop koji dolazi iz gornjih ekstremiteta.
  • Prenosi fizičke uticaja iz gornjih ekstremiteta u osovinski skelet.[1][7]

[2]

Mišići[uredi | uredi izvor]

Mišići i ligamenti koji se vežu za ključnu kost su:

Priključak na ključnu kost Mišić/Ligament 'Ostale veze
Gornja površina prednje granice Musculus deltoideus Deltoidna kvržica , prema naprijed na bočnoj trećini
Gornja površina Musculus trapezius Prema poleđini na bočnoj trećini
Donja površina Musculus subclavius Potklavikulski žlijeb
Donja površina Konusni ligament (medijalni dio korakoklavikulskog ligamenta) Konusna kvržica
Donja površina Trapezoidni ligament (bočni dio dio korakoklavikulskog ligamenta) Trapezoidna linija
Prednja granica Musculus pectoralis major Medijalna trećina (okrugla granica)
Zadnja granica Musculus sternocleidomastoideus (klavikulska glava) Iznad, na medijalnoj trećini
Zadnja granica Musculus sternohyoideus Ispod, na medijalnoj trećini
Zadnja granica Musculus trapezius Bočna trećina

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Najčešće bolesti i poremećaji ključnjače su:

Vertikalna linija, povučene iz sredine ključne kosti zvana srednjeklavikulska linija se koristi kao referenca u opisivanju srčanog vršnog ritma tiokom medicinskog pregleda. Također je korisna za procjenu uvećanja jetre i za lociranje žuči koja je između sredine klavikulskee linije i transpilorične ravni.

Prelom ključne kosti[uredi | uredi izvor]

Fraktura ključne kosti (kolokvijalno, slomljena ključna kost) nastaje kao posljedica povrede ili traume. Najčešći tip prijeloma dolazi kada osoba horizontalno pada na ramena ili sa ispruženom rukom. Direktan udar na ključne kosti će uzrokovati lom. U većini slučajeva, direktan prelom se javlja sa bočne strane prema medijalno strani kosti. Prelomi ključne kosti obično se javljaju u uglu, gdje nastaje najveća promjena u pravcu kosti. To rezultira u podizanju medijalne površine sternokleidomastoidnog mišića, što može dovesti do perforacije prekrivajuće kože.[3][4]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 198–199. ISBN 0-03-910284-X. 
  2. ^ a b Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ a b Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  6. ^ Moore, Keith L.; Dalley, Arthur F. (1999). Clinically Oriented Anatomy (4th iz.). Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-683-06141-3. 
  7. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]