Nosna kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Nosna kost
(Os nasale)
Illu facial bones.jpg
Nosna kost
(u centru, tamnozelena)
Gray852.png
Nosna hrskavica, bočna strana (nosna kost je gore lijevo)
Identifikatori
Gray's p.156
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598538
TA A02.1.10.001
FMA 52745
Anatomska terminologija

Nosne kosti su dvije male duguljaste kosti, različite veličine i oblika u različitih osoba. Nalaze se jedna uz drugu na sredini i gornjem dijelu lica i formiraju spoj – "most" nosa. Svaa ima po dvije površine i četiri ruba.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Površine[uredi | uredi izvor]

Vanjska površina je konkavnokonveksna odozgo nadolje, konveksna od jedne do druge strane. Obložena je mišićima musculus procerus i musculus nasalis, oko centra šupljia preko otvora za prolaz male vene.

Unutrašnja površina je udubljena od jedne do druge strane I odozgo prema dolje popriječena žlijebom za prolaz ogranka nosnocilijarnog živca.

Zglobljavanja[uredi | uredi izvor]

Nosna kost se zglobljava sa četiri kosti glave: čeona i sisasta, te dvije kosti lica, suprotno nosnim i gornjeviličnoj.

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

U primitivnih košljoriba i tetrapoda, nosne kosti su najistaknitije iz prednje seta od četiri uparene kosti, koje formiranje krov lobanje, prateći u nizu: od čeone, tjemenska i posttjemenske kosti. Njihov oblik i današnjih vrsta je vrlo varijabilan, ovisno o obliku glave, ali uglavnom formiraju krov njuške ili kljuna, pružajući se od nozdrva do pozicije kraće od orbita. U većini životinja, stoga su uglavnom srazmjerno veće nego kod ljudi ili velikih majmuna, zbog skraćenog lica potonjih. Kornjačama, što je neobično, nedostaju nosne kosti, ali imaju pretčeonu kost koja se proteže sve do nozdrva.[5][3]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  5. ^ Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 217–241. ISBN 0-03-910284-X. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]