Koljeno

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koljeno
(Articulatio genus)
Blausen 0597 KneeAnatomy Side.png
Desno koljeno
(gledano sa desne strane)
Detalji
Sistem Skeletni sistem
Femurski živac, živac obturator, išijatični živac
Identifikatori
Gray's p.839
MeSH A01.378.610.450
Dorlands
/Elsevier
Knee
TA A01.1.00.036
FMA 24974
Anatomska terminologija
Koljeno: snimak X-zračenjem

Koljeno (lat. articulatio genus) je zglob koji spaja bedrenu kost sa cjevanicom (goljenicom), a sastoji se od dva zglobljavanja (artikulacije): jedno je između bedrene kosti i tibije (tibiofemurski zglob), a drugo između bedrene kosti i ćašice (čašičnofemurski zglob).[1] U kosturu čovjeka, koljeno je najveći zglob.[2]

Koljeno je modificirani zglob, koji omogućava savijanje i ekstenziju, kao i blage unutrašnje i vanjske rotacije. Zglob koljena je osjetljiv na ozljede i razvoj osteoartritisa. Često se označava kao spojni zglob, jer ima tibiofemursku i patelofemursku komponentu,[3][4]a fibulski kollateralni ligament često podrazumijeva tibiofemurske komponente.[5]

Zglobla površina bedrene kosti
Zglobna površina tibije

Pregled[uredi | uredi izvor]

Koljeno je zglob na donjim ekstremitetima (nozi) u kojem se zglobljavaju donji kraj bedrene kosti (femur) i gornji kraj cjevanice (goljenica – tibia). U koljenskom zglobu se nalazi čašica] (patella), koja se zadnjom plohom naslanja na donji kraj bedrene kosti, po kojoj klizi pri pokretima pregiba: sagibanju i ispružanju zgloba. Patela je ustvari smještena u tetivi snažnog četveroglavog mišića (musculus quadriceps). Budući da zglobne površine bedrene kosti i cjevanice nisu u potpunosti podudarne, između njih su umetnute dvije vezivnohrskavične strukture.

Sa unutrašnje i vanjske strane, koljeno je ućvršćeno snažnim vezava – dvosmjernim ligamentima, a u unutrašnjosti zglobnog prostora ukrštenim ligamentima (ligamenta cruciata). Sa zadnje strane, kroz koljensku jamu (fossa poplitea), prolaze krvni sudovi i živci. Koljeno je u mogućnost izvođenja raznih pokreta, kao što su

Pri prekomjernim opterećenjima, koljeno je podložno oštećenjima, što se naročito odnosi na meniskusa i ligamenata, koja nastaji habanjem zglobne hrskavice. Kao posljedica tih oštećenja relativno često se javlja osteoartritis.

Razni oblici deformacije koljena biti kongenitalne (prirođene) ili posljedica nekih bolesti, kao što je rahitis, naprimjer. Najčešće ispoljavanje oba oblika posljedica je pojava dva suprotna pravca iskrivljenosti donjih ekstremiteta:

  • X–noge (genua valga) i
  • O–noge (genua vara).

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Chhajer, Bimal (2006). "Anatomy of Knee". Knee Pain. Fusion Books. str. 10–1. ISBN 978-81-8419-181-3. 
  2. ^ Kulowski, Jacob (July 1932). "Flexion contracture of the knee". The Journal of Bone & Joint Surgery 14 (3): 618–63.  Republished as: Kulowski, J (2007). "Flexion contracture of the knee: The mechanics of the muscular contracture and the turnbuckle cast method of treatment; with a review of fifty-five cases. 1932". Clinical orthopaedics and related research 464: 4–10. PMID 17975372. doi:10.1097/BLO.0b013e31815760ca (neaktivno 2015-05-08). 
  3. ^ Rytter, Søren; Egund, Niels; Jensen, Lilli; Bonde, Jens (2009). "Occupational kneeling and radiographic tibiofemoral and patellofemoral osteoarthritis". Journal of Occupational Medicine and Toxicology 4: 19. PMC 2726153. PMID 19594940. doi:10.1186/1745-6673-4-19. 
  4. ^ Gill, T. J.; Van De Velde, S. K.; Wing, D. W.; Oh, L. S.; Hosseini, A.; Li, G. (2009). "Tibiofemoral and Patellofemoral Kinematics After Reconstruction of an Isolated Posterior Cruciate Ligament Injury: In Vivo Analysis During Lunge". The American Journal of Sports Medicine 37 (12): 2377–85. PMC 3832057. PMID 19726621. doi:10.1177/0363546509341829. 
  5. ^ Scott, Jacob; Lee, Ho; Barsoum, Wael; Van Den Bogert, Antonie J. (2007). "The effect of tibiofemoral loading on proximal tibiofibular joint motion". Journal of Anatomy 211 (5): 647–53. PMC 2375777. PMID 17764523. doi:10.1111/j.1469-7580.2007.00803.x. 
  6. ^ Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 198–199. ISBN 0-03-910284-X. 
  7. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  8. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  9. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  10. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]