Trapezoidna kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Trapezoidna kost
(Os trapezoideum)
(Os multangulum minus)
Lijeva šaka, prednja (dlanska) strana
x – Trapezoidna kost je crvena.
Lijeva trapezoidna kost
Zglobljavanja (sa četiri kosti):
čunasta proksimalno
druga metakarpusna distalno
traperasta bočno, i
glavičasta kost medijalno
Identifikatori
Gray'sp.225
MeSHA02.835.232.087.319.150.805
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598807
TAA02.4.08.010
FMA23724
Anatomska terminologija

Trapezoidna kost ili mala višeugaona kost (lat. os trapezoideum, os multangulum minus) je kost korijena šake tetrapoda, uključujući i čovjeka. To je najmanja kost u distalnom redu ovog zgloba. Može biti klinasta, sa širokim krajem na leđnoj i uskim na dlanskoj površini. Ima četiri zglobne površine koje su odvojene oštrim rubovima. To je homologna kost sa "drugom distalnom kosti korijena stopala" kod gmizavaca i vodozemaca.[1]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Trapezoidna kost je četverostrana kost korijena šake u njenom zglobu. Nalazi se u distalnom redu karpusnih kostiju.[2] :708

Površine[uredi | uredi izvor]

Trapezoidna kost ima četiri površine: gornja, četverostrana, glatka i blago konkavna, koje se zglobljavaju sa čunastom kosti. Donja površina se zglobljava proksimalnim krajem sa drugom kosti grane šake Ona je postranice konveksna, a uzdužno konkavna i podijeljena uzdignutim grebenom u dvije nejednake površine.

Leđna i dkanska strana su hrapave za privezivanje ligamenata koje su veće od dvije prethodne. Bočna površina je konveksana i glatla, a zglobljava se sa trapezastom kosti. Medijalna površina je konkavna i glatka, za zglobljavanje sa glavičastom kosti; pozadi je hrapava, za prikopčavanje međukostnog ligamenta.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Kosti korijena šake funkcioniraju kao cjelina koja omogućava koštanu superstrukturu šake[2] :708

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Izolirni prelomi trapezoidne kosti su rijetki, sa oko 0,4% od ukupnog broja, pa je najmanje uobičajen od svih karpusnih preloma. To je zato što je u prilično zaštićenom položaju. Distalno, formira stabilan, relativno nepokretan zglob sa drugim kostima grane šake, radijalno i proksimalno ima jake ligamente s trapezastom i lakatnom kosti, odnosno čunastom kosti.

Međutim, ozljede mogu nastati djelovanjem osovinskih sila na drugu bazu grane šake. Takva su poluiščašenja, kao što su one uzrokovane nerijetkim udarcima. Direktna trauma do kosti može uzrokovati frakturu.

Zbog toga što je rijetkost; standardni tretman nije utvrđen, ali je raspoloživ širok spektar mogućih tretmana, uključujući i odmor, operacije i namještanje.[3]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2003). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ a b Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0.
  3. ^ Sadowski, RM; Montilla, RD (2008). "Rare isolated trapezoid fracture: a case report". Hand (N Y). 3: 372–4. doi:10.1007/s11552-008-9100-8. PMC 2584218. PMID 18780025.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]