Homologija (biologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Načela homologije: odnosi bioloških izvedenica (crveno) različitih kostiju potkoljenice kičmenjaka su poznate homologije.
Charles Darwin ih je navodio kao pouzdane dokaze evolucije.

Homologija (grč. ὅμοιος – homos = sličan, nalik, isti + λογος - logos = znanje, učenje, nauka), u biološkom kontekstu, je postojanje zajedničkih predačkih struktura i/ili gena kod razlčitih vrsta .[1]Najopćenitije homologne strukture u evolucijskoj biologiji krila šišmiša [[ruka|ruke primata.[1] Teorija evolucije objašnjava postojanje homolognih struktura prilagođavanju za različite potrebe što je rezultat predačkih modifikacija iz zajedničkog pretka.[2]

U kontekstu seksualne diferencijacije – to je proces razvoja razlika između mužjaka i ženki iz nediferencirane oplođene jajne ćelije – muški i ženski organi su homologni ako se razvijaju iz istog embrionalnog tkiva.[3]Tipski primjeri su ženski jajnici i testisi mužjaka kod sisarskih vrsta.

Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog pretka, a sve danas prisutne razlike desile su se tokom evolucijske divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo paleontolog Ričard Oven, 1840.

Homologije se uočavaju na različitim razinama biološke organizacije, od molekularne (homologne sekvence nukleotida u genima i DNK sekvencama), preko citogenetičkog (homologni hromosomi) do morfoanatomskog (homologni dijelovi organa, organi ili sistemi organa).[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Homology". Encyclopædia Britannica Online. 
  2. ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977). Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo. 
  3. ^ Hyde, Janet Shibley; DeLamater, John D. (June 2010), "Chapter 5", Understanding Human Sexuality (11th iz.), New York: McGraw-Hill, str. 103, ISBN 978-0073382821 
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]